Naša zemlja druga u Evropi po socijalnim izdvajanjima, a prva po nedavanjima najugroženijima: Za najsiromašnije u BiH samo 17 % pomoći

BiH je druga zemlja u Evropi po izdvajanjima za socijalne kategorije u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP), i izdvaja 4 % BDP-a, pokazuju nedavno objavljeni podaci Svjetske banke.

Međutim, u BiH tek 17 % tih davanja ide najsiromašnijoj petini stanovništva, što je u tom segmentu čini prvom zemljom u Evropi, i to iza Tadžikistana, Ukrajine, Bugarske i Kirgistana.

Ako se podaci razdvoje na entitete, pokazuje se da u FBiH pomoć dobija 12 odsto siromašnih, a u RS oko 22 odsto.

Aleksa Milojević, direktor Instituta za društvene i ekonomske studije iz Bijeljine, smatra da ti podaci Svjetske banke ne pokazuju stvarno stanje, koje je, prema njegovom mišljenju, još lošije.

"Da je Svjetska banka imala podatke koliko se u BiH izdvaja za zdravstvo i penzije kroz različite direktne ili indirektne dotacije iz budžeta, vjerujem da bi njihovi podaci bili još alarmantniji", naveo je Milojević.

On je istakao da postoje mnogi pokazatelji da je BiH država koja nikako ne ide na ruku siromašnima.

"Paradoks je da BiH kao jedna od najsiromašnijih zemalja najviše izdvaja za socijalu, a da je ujedno zemlja koja najmanje izdvaja za siromašne. To je strašno. Moramo se konačno suočiti s tim da smo zemlja koja je u potpunosti prilagođena za bogate", kazao je Milojević.

Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, tvrdi da su oni u više navrata ukazivali na neekonomičnu i nesistematsku raspodjelu socijalnih davanja u BiH.

"Navodili smo primjer PDV-a jer ovakvog sistema indirektnih poreza nema nigdje u svijetu. Socijalna politika je postavljena previše široko, a pomoć se dijeli paušalno bez ikakvih kriterijuma", istakao je Biber.

Prema njegovim podacima, BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema ni socijalnu kartu stanovništva, što je jedini pravi kriterijum na osnovu kojeg se odlučuje koliko se i kome dodjeljuje socijalne pomoći.

Biber tvrdi da se to dešava svjesno, jer političare ne zanimaju socijalne kategorije, nego izborna baza koju treba zadovoljiti pred izbore.

"Pa, kada se dodjeljuje borcima, daje se svima bez obzira na stvarno socijalno stanje, kada se daju subvencije za grijanje svima se daje šakom i kapom i tako dalje. Zato smo doživjeli kolaps i zato se nalazimo u situaciji u kojoj smo sada. Ovakav socijalni pritisak ne bi izdržala ni Amerika", kazao je Biber.

I Svjetska banka u svojim podacima ukazuje na činjenicu da se sredstva pojedinim kategorijama dodjeljuju bez utvrđenih kriterijuma.

Primjera radi, njihovi podaci pokazuju da 27 odsto boračkih naknada ide ljudima koji pripadaju najbogatijoj petini stanovništva u BiH, dok za najsiromašniju petinu otpada 15 odsto.

Branka Šljivar, portparol Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, je istakla da njoj nisu poznati podaci Svjetske banke, te da ne vjeruje da se oni odnose na RS. Šljivareva se ipak slaže da mnogi dobijaju boračke naknade koje ne zaslužuju.

"Zbog toga smo i pokrenuli postupak revizije tih davanja ", navela je Šljivareva.

Prema riječima Milojevića, postoje mnogi parametri koji dokazuju da BiH nije naklonjena sirotinji.

"Imamo najniže poreze, a nemamo progresivne poreske stope, jedina smo zemlja koja ima istu stopu PDV za hljeb, mlijeko i luksuzne proizvode, imamo privatizaciju koja je uništila javna preduzeća, a radnike poslala na ulicu, umjesto da javna preduzeća budu okosnica za razvoj preduzetništva, imamo najveću adminsitraciju i najmanje plate u proizvodnji", naveo je Milojević.

Anto Domazet, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu, je naglasio da nijedna vlast u BiH ne želi konsultovati struku kako riješiti ekonomske probleme.

"Naše vlade sve znaju same, njima naša pomoć i savjeti ne trebaju, niko nam se nije ni obratio, pa prema tome, ako misle da znaju najbolje, neka riješe i taj problem", rekao je Domazet.