Nova godina – nova poskupljenja?

Pandemija koronavirusa izazvala je znatne poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Dok, s jedne strane, poljoprivrednici zbog viškova mlijeka, povrća i mesa, koje nisu uspjeli da prodaju, prijete protestima, s druge strane najavljena su poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Kako će se to odraziti na džep građana i zašto proizvodi poskupljuju uprkos postojanju viškova na tržištu?

Cijene brašna i ulja su krajem novembra povećane za deset odsto, a početkom sljedeće godine mlinari su najavili još jedno poskupljenje brašna.

"Poslije nove godine očekuje nas još jedan talas poskupljenja, ono bi se kretalo od 3 do 5 feninga. 20 30 posto domaće pšenice učestvuje u pekarskoj proizvodnji dok se ostalo uvozi", rekao je Radenko Pelmiš predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina.

Dok osnovne životne namirnice poskupljuju, viškovi poljoprivrednih proizvoda su ogromni.

"Ima otprilike oko 15 miliona litara mlijeka, mesa ja ne znam stvarno, krompira, povrća, hrpa, to sve stoji, ne može da se proda zbog uvoza, jer je iz uvoza dosta jeftinije", naglasio je Nedžad Bićo predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.

Početkom godine su nas zbog pandemije podsticali da proizvedemo što više, a sad kad smo proizveli, oni uvoze i još dižu cijene, kažu ogorčeni poljoprivrednici. Rješenje vide u zaštiti domaće proizvodnje.

"Daleko je to od dobrog, juneće meso, svinjsko meso ponude sa svih strana dolaze, ne znam kakav je kvalitet, ko to kontroliše, stvarno da se zapitamo, šta da radimo, od čega da živimo. Nenormalno mnogo tržišnih viškova se pojavilo", istakao je Đorđe Vakčić, poljoprivrednik.

"Mnogo smo zasijali, godina povoljna, pridružili smo se da pomognemo državi i narodu da ima dovoljno stanovništvo povrća, međutim, posljedica korone, mala potražnja", rekao je Branko Mastilo  predsjednik Udruge proizvođača povrća RS.

Postavlja se pitanje – zašto se povećavaju cijene kada postoji dovoljno proizvoda i kada su prisutni značajni viškovi? Odgovor je – uvoz, kažu analitičari.

"Mi smo zemlja koja ne može da se hrani, mi 50 % hrane obezbijeđujemo, a drugu polovinu uvozimo, to je veliki rizik za ovaj narod i nijedna država sebi ne dozvoljava da ne može da hrani narod. Mi smo vidjeli u martu kad je naišla pandemija", naglašava Aleksa Marković ekonomski analitičar.

Da li će se stanje promijeniti, znaće se u narednih deset dana.

Poljoprivrednici žele da uvoz bude zaustavljen, dok domaći proizvodi ne budu prodani. Zbog toga su zatražili sastanak sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa (Stašom Košarcem), kao i ministrom poljoprivrede i premijerom Republike Srpske.

"Svi smo spremni za razgovor, dogovor, da vidimo šta se može uraditi, šta se može pomoći… Mi smo ih kao gradska uprava maksimalno podržali jer svjesni smo da moramo štititi domaću proizvodnju, kako bi je podigli na onaj nivo i kako bi obezbijedili da što manje uvozimo", rekao je Stevan Tvrtković načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.

Osim zaštite domaće proizvodnje, jedan od prijedloga za stabilizaciju tržišta je i formiranje nove zajedničke institucije koja bi se bavila pitanjima poljoprivrednika na nivou Bosne i Hercegovine. Ako se nadležni ogluše o zahtjeve, poljoprivrednici najavljuju blokadu granica do nove godine.