Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica porasle, četvrti dan zaredom, jer Washington i Bruxelles signaliziraju da se uskoro može očekivati trgovinski dogovor između SAD-a i Europske unije.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, ojačavši četvrti dan zaredom.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,78 posto, na 8.936 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,26 posto, na 24.615 bodova, a pariški CAC 0,42 posto, na 7.910 bodova.
I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto.
Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 1,6 posto, dok su u Indiji i Japanu pale između 0,3 i 0,4 posto.
Tako većina burzovnih indeksa prati jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 0,49 posto, dok je S&P 500 porastao 0,61, a Nasdaq indeks 0,95 posto.
Novi rekord Nasdaqa ponajviše se zahvaljuje skoku cijene Nvidie za 1,8 posto, pri čemu je tržišna vrijednost tog proizvođača poluvodiča dosegnula 3.970 milijardi dolara, što je rekordna tržišna kapitalizacija jedne kompanije u svijetu.
Znatno su, više od 1,4 posto, porasle i cijene dionica nekoliko drugih tehnoloških divova, kao što su Microsoft i Amazon.com.
U fokusu ulagača bio je i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke, na kojoj su čelnici Feda odlučili zadržati kamatne stope na postojećim razinama.
Zapisnik je pokazao da većina čelnika Feda očekuje smanjenje kamata kasnije ove godine jer smatraju da bi pritisak na inflaciju zbog povećanja carina mogao biti ′privremen ili skroman′.
Te poruke podržale su očekivanja na tržištu da će ove godine kamate biti smanjenje, ali nisu podržale špekulacije da bi Fed to mogao učiniti već na sjednici u srpnju.
Zbog svega toga, novi val povećanja carina, koje je najavio predsjednik SAD-a Donald Trump, u drugom je planu.
Nakon što je u ponedjeljak najavio da će od 1. augusta uvesti carine na uvoz iz 14 zemalja, među ostalim iz Južne Koreje i Japana, jučer je Trump najavio carine za još sedam zemalja, kao i carine od 50 posto za Brazil.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva odmah je najavio uvođenje recipročnih carina na uvoz američke robe.
"Tržišta ne reagiraju više tako burno na vijesti o carinama kao početkom travnja, kada je Trump najavio recipročne carine. Ulagači znaju da ima prostora za pregovore. Puno tih najava carina počnu s golemim brojkama, no one nisu konačne i obično se smanje. Čak i da se uvedu, carine se idućih mjeseci mogu smanjiti", objašnjava Jeff Ng, strateg u tvrtki SMBC.
