Europske berze stagniraju, nafta raste zbog krize na Bliskom istoku

Na europskim se burzama u ponedjeljak ujutro trguje oprezno, a indeksi stagniraju jer su zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte ponovno porasle.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,05 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,13 posto, na 9.980 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,14 posto, na 22.270 bodova, a pariški CAC 0,05 posto, na 7.705 bodova.

Azijske burze pale

A na azijskim su burzama cijene dionica znatno pale. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 1 posto.

Pritom su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Indiji, Južnoj Koreji i Japanu pale između 0,6 i 2,9 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.

Azijski se ulagači povlače iz rizičnijih investicija jer nisu sigurni kako će se dalje razvijati kriza na Bliskom istoku.

S jedne strane, u Pakistanu se priprema ′teren′ za razgovore između SAD-a i Irana o okončanju rata, koji je ušao u petu sedmicu, dok s druge strane predsjednik SAD-a Donald Trump poručuje da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte

U međuvremenu, jemenski Huti, povezani s Iranom, pokrenuli su svoje prve napade na Izrael od početka sukoba.

"Iranska kontrola nad Hormuškim tjesnacem, sposobnost poremećaja globalnih tržišta energije i hrane te održivi raketni i dronski kapaciteti daju mu malo poticaja za popustljivost, a to pritišće SAD na eskalaciju sukoba", kaže Madison Cartwright, analitičarka u Commonwealth Bank of Australia.

Cijene nafte porasle

A nakon velikih oscilacija cijena nafte prošle sedmice, pri čemu su na sedmičnoj razini tek blago porasle, nova je sedmica počela značajnijim rastom.

Jutros je na londonskom tržištu cijena barela porasla 2,8 posto, na 115,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,7 posto, na 101,35 dolara.

Ako cijene nafte ostanu povišene još duže vrijeme, to bi, upozoravaju analitičari, potaknulo rast inflacije i natjeralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa. A to bi usporilo rast gospodarstava.