POSTOJE GRANICE
Zašto lojalnost radnika prema kompaniji nije uvijek dobra stvar
Međutim, da li je lojalnost radnika uvijek dobra stvar?
Nije tipična lojalnost kakvu su zaposleni u američkoj kompaniji za razvoj vještačke inteligencije Open AI pokazali prema svom šefu Sam Altmanu. Međutim, da li je lojalnost radnika uvijek dobra stvar?
Naime, nakon što je Altman prošle godine smijenjen, 700 radnika je zaprijetilo masovnim otkazom. Poslije toga je Altman vrlo brzo vraćen na čelnu poziciju.
Lojalnost se povezuje s moralom i poštenjem, posebno kada su u pitanju porodica, prijatelji i partneri. No, na radnom mjestu je to komplikovanije.
Lojalnost prema kompaniji može biti racionalna zbog pristojne plate, emocionalna zbog uvjerenja da se rad cijeni, da se sluša mišljenje zaposlenika i zbog želje da se doprinese budućnosti kompanije, a može biti i racionalna i emocionalna.
Stručnjaci za menadžment smatraju da su lojalni radnici skloni da ulažu više vremena i truda u svoj posao, čime pomažu poboljšanju u kompaniji. Zauzvrat dobijaju unapređenje i rast plate. Osim toga, imaju veći osjećaj pripadnosti i potencijalno dužu karijeru u istoj kompaniji.
No, nije sve tako ružičasto. Prema istraživanju iz 2021. godine, veća je vjerovatnoća da će oni koji su previše lojalni poduzeti radnje koje se smatraju nemoralnima, a kako bi zadržali svoj posao i zaštitili svog poslodavca. S druge strane, oni koji nisu toliko lojalni bi mogli previdjeti nezakonite radnje i prijaviti ih. Tako da se lojalnost često koristi kao opravdanje za loše ponašanje.
Često od lojalnosti najveću korist imaju kompanije i šefovi. Istraživanje, koje je proveo Matthew Stanley s američke Poslovne škole Fuqua na Univerzitetu Duke, pokazalo je da su nadređeni skloni eksploataciji lojalnih radnika.
Nadalje, vanredni profesor na američkom Univerzitetu Cornell Neil Lewis je ukazao da poslodavci iskorištavaju lojalne i strastvene radnike, jer smatraju da takvim radnicima sam rad predstavlja nagradu.
"To je mač s dvije oštrice. Lojalnost donosi koristi i za zaposlene i za kompanije, ali može nas spriječiti da vidimo i radimo na stvarima koje se moraju promijeniti. Korisno je povremeno distancirati se i razmisliti zašto smo odani pojedinim ljudima, stvarima ili idejama", dodaje Lewis.
Kompanije pokušavaju povećati lojalnost kako bi nadoknadile nedostatak kvalifikovanih radnika, kako bi smanjile odlazak radnika i smanjile troškove zapošljavanja. Prema globalnom istraživanju agencije za ispitivanje javnog mnijenja Gallup, polovina od 122.416 zaposlenih traži novi posao. Ne postoji garancija da će se neko duže zadržati, a to se posebno odnosi na mlade.
Naime, nadređeni imaju iskustvo s mladima kao osobama koje su manje odane u odnosu na starije generacije radnika te kao osobama koje nisu spremne da tolerišu ono što doživljavaju kao zloupotrebom. Osim toga, manje vjeruju šefovima, nisu toliko strpljive kada je u pitanju karijerni napredak, ne vide koristi od lojalnosti i od izvršavanja radnih obaveza ako brzo ne vide rezultate.
Ne može baš svaka kompanija finansijama osigurati lojalnost, pa zbog toga pribjegavaju drugim taktikama. Među tim taktikama su prepoznavanje dobrog rada, osnaživanje zaposlenih, otklanjanje negativnih okolnosti na radu i bolja komunikacija.
Jeremie Brecheisen iz Gallupa je istakao da je emocionalna lojalnost dugoročna, a da je racionalna lojalnost promjenjiva. Ono što bi se poslodavci trebali zapitati jeste da li su zaslužili lojalnost radnika, piše list Financial Times.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
