Mi i naši biznisi

Dugo godina slušam o poticajima za pokretanje biznisa, projektnim aktivnostima NVO koji su usmjereni u tom pravcu, strategijama razvoja malih i srednjih preduzeća, i brojnim drugim aktivnostima koje (bi trebale da) osiguravaju da biznis u Bosni i Hercegovini bude jednostavniji za pokrenuti, idejniji, jednostavniji, jeftiniji za vođenje i da omogući profit ili neki drugi oblik koristi licima koja ulože svoj novac, trud i vrijeme.

Ali, ne vidim rezultate. I pored brojnih razvojnih agencija, opštinskih Biroa i službi, specijalnih odjeljaka u šalterima općina i kantona, brošura, uputa, … čini mi se da smo napravili ne jedan, već više koraka nazad.

Zašto je to tako? Kada razgovaram sa kolegama, razlozi koji se navode su različiti: bosanskohercegovački mentalitet, sporost administracije, visoki troškovi, bespotrebna parafiskalna davanja, inspekcijske kontrole koje veoma često ne poznaju propise i sl.

Ali, sve smo to MI. Sve je to NAŠ mentalitet opstruiranja promjena i boljitka i čuvanja skuta nasljeđenih navika. Navika je dobra stvar, ali samo ukoliko je navika pozitivnog predznaka. Međutim, ako je navika tapkanje u mjestu, gladanje „u rikverc“ umjesto naprijed, ako je navika bijeg od promjena, ignorisanje pozitivnih primjera (kojih jako malo ima), ne možemo očekivati bolje.
Uvijek sam se čudila zašto stranci (kao konsultanti!!!) dolaze i bivaju (dobro) plaćeni da nas uče kako da pokrenemo biznis. Zar u BiH nema ljudi poduzetničkog duha koji, poznajući naše prilike i neprilike, mogu dati bolje i kvalitetnije savjete. I na koncu, relativno je lako započeti biznis. Treba ga održati. Treba praviti okruženje održivog biznisa.

Kako, vjerovatno je pitanje koje se nameće.

Prvo moramo sebe mijenjati. Nas mijenjati. Da (na)učimo biti proaktivni, interaktivni, idejni, ne bojažljivi, hrabriji, …

Drugo, moramo naći način kako uticati na organe vlasti koji donose propise koji, očigledno, guše biznis. U ovom dijelu smo jako pasivni. I kada postoje javne rasprave, ne učestvujemo u njima. I kada postoji mogućnost da se kroz neko strukovno tijelo da inicijativa za promjenom, u startu odustajemo. I kada postoji mogućnost da politički nešto uradimo, više volimo pričati nego raditi.
Treće, ne trebaju nam stranci da nas savjetuju. Namjerno grubo kažem – stranci su tu da zarade na našem neznanju i svemu što nas karakteriše pa ne znamo šta ćemo sa sobom. Trebaju nam naši ljudi. Jer oni smo MI. A Mi nas najbolje poznajemo.

Moglo bi se ovako nabrajati do unedogled, ali dok mi nabrajamo, mladi ljudi su sve manje educirani, oni koji bi trebali biti „intelektualna baza“ BiH čekaju priliku da odu van. I to opravdavamo, jer ne znamo drugačije i navikli smo na „naše“ stanje. Da, ta navika koja se tako teško mijenja, naročito "u glavama".

Često čitam komentare na Twitter-u i zaključujem da ima jako puno pametnih i idejnih ljudi, ali njihov osnovni problem je što samo pišu. Nema aktivnosti. Problem je tu, samo smo ga gurnuli "pod tepih".

Pa evo, neka ovo bude mali doprinos izvlačenju ispod tepiha problema koje možemo samo MI riješiti.
Ni stranci. Ni konsultanti. Ni projekti. Ni razvojne agencije. Samo MI.

I mi imamo svoje biznise ili smo zaposlenici u nečijem biznisu. Uglavnom, kotačić smo u cijelom sistemu. Kotačić koji se programirano okreće. Iskreno, ja bi rado sistem drugačije isprogramirala i sve okrenula naopačke. Jer baš naopačke u odnosu na sadašnju situaciju bi bilo poboljšanje

Izvor: chronos.ba. blog Sanela Agačević

SANELA AGAČEVIĆ,  ovlašteni revizor     Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Konsultant, predavač i trener na projektima koje je implementirao CHF, CARE INTERNATIONAL, SEED BiH, UNDP BiH, SERDA, LESPnet, GIZ, NAHLA, CPCD. Objavila preko 150 radova u stručnim časopisima iz oblasti računovodstva, poreza i finansija. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.