Notari u RS pod strožim nadzorom zbog pranja novca

Službeni Glasnik RS, brooj 44, 22.06.2026. godine

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 10. Statuta Notarske komore Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srp- ske”, broj 83/21), člana 134. stav 1. Zakona o notarskoj službi u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 28/21), člana 9. u vezi sa članom 57. stav 2. Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/24), člana 46. Pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (“Službeni glasnik BiH”, broj 66/26) i Smjernica za procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti za notare Ministarstva pravde Republike Srpske, broj: 08.040/020-1471/24, od 9.3.2026. godine, Skup- ština Notarske komore Republike Srpske, na svojoj sjednici održanoj 15.5.2026. godine, donosi s l j e d e ć i

P R A V I L N I K

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROCJENI

RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA

TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI SA LISTOM

INDIKATORA ZA PREPOZNAVANJE SUMNJIVIH

TRANSAKCIJA

Član 1.

U Pravilniku o procjeni rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 71/24) član 12. mijenja se i glasi:

“(1) Notar obavlja procjenu rizika za svaku stranku s kojom uspostavlja poslovni odnos i vrši dokumentiranje procjene prilikom preduzimanja službene radnje za svaki sačinjeni kupoprodajni ugovor o prometu nekretnina u vrijednosti od 30.000 KM ili više, za svaki sačinjeni ugovor o pozajmici u vrijednosti od 30.000 KM ili više i za sve isprave sačinjene s ciljem prijenosa prava upravljanja i raspolaganja imovinom, i to:

a) isprave kojima je cilj poklon novca u iznosu ili protiv vrijednosti od 30.000 KM ili više;

b) isprave kojima je cilj prijenos članskog udjela u privrednim društvima bez obzira na visinu kapitala društva;

c) isprave kojima je cilj prijenos prava upravljanja ili ras- polaganja imovinom privrednog društva.

(2) Ako postoji sumnja da se radi o pranju novca ili finansiranju terorističkih aktivnosti ili finansiranju širenja oružja za masovno uništenje, notar je dužan FOO-u dostaviti informacije i podatke prilikom preduzimanja notarske obrade isprava čiji je predmet prijenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima, potvrđivanja isprava, kao i prilikom notarske obrade i/ili ovjere potpisa na ugovoru o zajmu/pozajmici i ugovoru o prijenosu članskog udjela u privrednom društvu i u svim drugim situacijama.

(3) Procjenu rizika notar započinje identifikacijom stranke.

(4) Notar identifikaciju stranke vrši u skladu sa čl. 61-75.

Zakona o notarskoj službi u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 28/21) i čl. 15. i 34. Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (u daljem tekstu: ZSPNFTA), dok utvrđivanje i provjeru stranaka notar posebno vrši i u skladu sa čl. 16, 17. i 18. ZSPNFTA, odnosno članom 32. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj.

(5) U slučaju stranih dokumenata, ne oslanjajući se samo na identifikacione dokumente, koji se prikupljaju u postupku identifikacije klijenta i njegovih transakcija koji nisu napisani na jednom od jezika koji se koriste u Bosni i Hercegovini, notar će od klijenta pribaviti prijevod ovjeren od strane ovlašćenog sudskog tumača.

(6) Ova obaveza uključuje i identifikacione dokumente koji se prikupljaju u postupku identifikacije klijenta i njegovih transakcija.

(7) Ukoliko je identifikacioni dokument (npr. pasoš stranog državljanina) sačinjen na jeziku koji nije u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, notar je dužan pribaviti njegov prijevod, ovjeren od strane sudskog tumača, radi pravil- ne identifikacije i dokumentiranja podataka.

(8) Ako je identifikacioni dokument dvojezičan i sadrži podatke i na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, dodatni prijevod nije potreban, pod uvjetom da su svi relevantni identifikacioni podaci jasno razumljivi.

(9) Notar koji ne može izvršiti identifikaciju stranke, odnosno prikupiti podatke prilikom provođenja mjere identifikacije i praćenja stranke u skladu sa ZSPNFTA, neće us- postaviti poslovni odnos sa strankom i dužan je da odbije preduzimanje službene radnje.

(10) Procjena rizika stranke obavlja se putem standardiziranog obrasca koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog broj 1 – Obrazac za procjenu rizika).”

Član 2.

U članu 13. poslije stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4, koji

glase:

“(3) Notar je dužan, prije preduzimanja bilo koje službene radnje, izvršiti provjeru stranke, stvarnog vlasnika i povezanih lica u odnosu na važeće liste ciljanih finansijskih sankcija UN-a i nadležnih organa BiH.

(4) Ukoliko se utvrdi da je lice obuhvaćeno ciljanim finansijskim sankcijama, notar je dužan odmah obustaviti preduzimanje službene radnje, bez odlaganja podnijeti inicijativu za zamrzavanje imovine i sredstava i bez odlaganja obavijestiti FOO.”

Član 3.

Član 14. mijenja se i glasi:

“(1) U stranku visokog rizika na koju se primenjuju po jačane mjere identifikacije i praćenja stranke svrstava se i domaće i strano političko eksponirano lice u skladu sa odredbama ZSPNFTA.

(2) Notar će prilikom identifikacije stranke zatražiti da, na standardiziranom obrascu koji čini prilog ovog pravilnika, pismeno odgovori na pitanje s ciljem utvrđivanja podataka da li je stranka koja učestvuje u pravnom poslu domaće

ili strano političko eksponirano lice (Prilog broj 2 – Izjava za utvrđivanje političke eksponiranosti lica).

(3) Ako notar utvrdi da je stranka iz stava 2. ovog člana politički eksponirano lice, stranka je obavezna da odgovori i na Upitnik za utvrđivanje političke eksponiranosti lica iz člana 2. stav 4. ovog pravilnika.

(4) Utvrđivanje podataka ako je stranka koja učestvuje u pravnom poslu domaće ili strano političko eksponirano lice obavlja se putem standardiziranog obrasca koji je sastavni dio ovog pravilnika (Prilog broj 3 – Upitnik za utvrđivanje političke eksponiranosti lica) i obavezno sadrži sljedeće po- datke:

a) ime i prezime, adresu prebivališta, datum i mjesto rođenja stranke koja uspostavlja poslovni odnos ili nalaže transakciju, te također broj, vrstu i naziv izdavaoca važećeg identifikacionog dokumenta (osobne karte, pasoša ili drugog osobnog dokumenta u skladu sa propisima kojima se uređuju osobni dokumenti),

b) izjavu da li je stranka prema kriterijima iz zakona politički eksponirano lice ili ne,

c) podatke o tome o kojoj vrsti politički eksponiranoj ličnosti se radi (da li se radi o licu koje ima ili je imalo povjerenu istaknutu javnu funkciju u proteklih 12 mjeseci, ili o najužim članovima porodice politički eksponiranog lica, ili o bliskim saradnicima politički eksponiranog lica),

d) podatke o vremenu obavljanja te funkcije (datum/go-

dina imenovanja ili izbora na funkciju ili vremenu obavljanja

javne funkcije) ako je stranka lice koje ima ili je imalo povjerenu istaknutu javnu funkciju u proteklih 12 mjeseci,

e) podatke o izvoru sredstava i imovine koja jeste ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije,

f) podatke o porodičnom odnosu ako je stranka član porodice politički eksponiranog lica,

g) podatke o izvoru sredstava i imovine koja jeste ili će

biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije,

h) podatke o obliku i načinu poslovne saradnje ako je stranka bliski saradnik politički eksponiranog lica.

(4) Podatke o politički eksponiranim licima notar može pribaviti i neposrednim uvidom u javne ili druge registre koji su mu dostupni.

(5) Navedene podatke notar će prikupiti prije započinjanja službene radnje notara iz člana 12. st. 1. i 2. ovog pravilnika, a nakon završene identifikacije stranke.

(6) Notar ne smije identifikaciju politički eksponiranih lica temeljiti isključivo na izjavi stranaka o statusu političke eksponiranosti, izjava može biti korištena kao dopunski izvor informacija, ali ne predstavlja dovoljan dokaz da stranka jeste ili nije politički eksponirano lice.

(7) Notari su dužni koristiti dodatne izvore informacija za provjeru statusa stranke, uključujući, ali ne ograničavajući se na:

a) javno dostupne baze podataka i zvanične službene izvore nadležnih institucija i organa,

b) komercijalne baze podataka, uz prethodnu procjenu njihove pouzdanosti,

c) otvorene izvore poput medija i zvaničnih saopćenja,

d) baze podataka obveznika i razmjenu informacija unutar grupe, ako je primjenjivo i u skladu sa zakonima,

e) registre o prijavi imovine javnih funkcionera.”

Član 4.

U članu 16. dodaju se novi st. 4. i 5, koji glase:

“(4) Obveznik je dužan da provjeri ispunjenost uvjeta iz stava 1. ovog člana, kao i da od stranke pribavi pisanu izjavu o ispunjenosti navedenih uvjeta.

(5) Sadržaj izjave treba biti usklađen sa konkretnim uvjetima iz stava 1. ovog člana i da obuhvaća relevantne podatke (npr. izjava o statusu klijenta, porijeklu sredstava, vlasničkoj strukturi, postojanju stvarnog vlasnika i sl.), u ovisnosti o okolnosti konkretnog slučaja.”

Član 5.

Član 21. stav 1. mijenja se i glasi:

“Notar prati poslovne aktivnosti koje preduzima stranka, vodeći računa da prilikom preduzimanja službenih radnji iz člana 12. stav 1. ovog pravilnika ne postoje rizici koji ukazuju da su elementi tog pravnog posla fiktivni ili simulirani i da prikrivaju nedozvoljeni cilj.”

Član 6.

Član 23. mijenja se i glasi:

“(1) Pod rizičnim transakcijama podrazumijevaju se:

1) transakcije u vezi sa prodajom nekretnina ili u vezi sa statusnim promjenama privrednih društava koje mogu obuhvaćati i promet nekretnina, a koje uključuju komplicirane finansijske transakcije, plaćanja prema/od trećih lica, kao i prekogranična plaćanja, gotovinska plaćanja, kompenzacije ranijih potraživanja i kupoprodajne cijene, visinu kupoprodajne cijene znatno višu ili nižu od tržišne vrijednosti nekretnina,

2) transakcije u kojima učestvuju i stranke sa prebivalištem u poreznim utočištima,

3) transakcije koje se obavljaju u ime maloljetnih lica, lica sa invaliditetom ili drugih lica koja nisu ekonomski spo- sobna za takve transakcije,

4) transakcije koje obuhvaćaju lica okrivljena u sudskom postupku ili osuđena za krivično djelo ili za lica za koje se prema javno dostupnim informacijama zna ili sumnja da su povezana sa kriminalnim aktivnostima,

5) transakcije koje uključuju privredna društva registrirana u poreznim utočištima, kada se karakteristike tih transakcija podudaraju sa onima koje su uključene u Listu indikatora,

6) transakcije u kojima postoje naznake ili je sigurno da stranke ne preduzimaju radnje u svoje ime i za svoj račun već pokušavaju prikriti identitet stvarne stranke,

7) transakcije kod prometa nekretnina u kojima stranke ne pokazuju posebno interesiranje za karakteristike nekretni- ne koja je predmet prometa (npr. kvalitet gradnje, lokacija, datum završetka radova i pribavljanje upotrebne dozvole kod objekata u izgradnji itd.),

8) transakcije kod kojih stranke ne izgledaju posebno za- interesirane za postizanje povoljnije cijene za transakciju ili za ugovaranje boljih uvjeta plaćanja i insistiraju na brzom obavljanju transakcije, bez nekog posebnog razloga,

9) transakcije stranaka u poslovima koje za predmet imaju zajam ili poklon novca,

10) transakcije stranaka koje ukazuju na neuobičajene uvjete ili klauzule u ugovorima o zajmu/kreditu koje kao sredstvo obezbjeđenja imaju neposredno prinudno izvršenje na nepokretnostima, kao npr. neuobičajeno kratki ili dugi rokovi otplate, kamatne stope značajno više ili niže od onih na datom tržištu, otplata jednim jedinim plaćanjem na datum dospijeća ili neobjašnjena saglasnost za brisanje hipoteke značajno prije prvobitno dogovorenog datuma dospijeća duga,

11) transakcije od nepovezanih ili nepoznatih trećih stranaka i uplate naknada u gotovini kada to nije uobičajen način plaćanja,

12) transakcije koje se odnose na nasljedno pravo u kojima je ostavilac bio poznat obvezniku kao lice koje je bilo osuđivano.

(2) Fizička lica ne mogu ugovoriti da se kapara ili avans do 30.000 KM isplate u gotovini ako ukupna vrijednost ku-

poprodajnog ugovora iznosi 30.000 KM ili više.

(3) U slučaju kada je ugovorena cijena 30.000 KM ili viša, cjelokupna plaćanja po tom ugovoru moraju se izvršiti putem bankovnog naloga/transfera (na primjer: ugovorena cijena je 40.000 KM, pa u tom slučaju nije dozvoljeno da se 30.000 KM isplati u gotovini, a 10.000 KM putem bankovnog naloga/transfera).

(4) Obaveza notara je da od stranaka fizičkih lica prilikom ovjere potpisa na potvrdi o isplati cijene zahtijeva dokaz da je isplata izvršena preko bankovnog naloga/transfera, na način kako je notar naveo u notarski obrađenoj ispravi.

(5) Ukoliko je stranka dostavila potvrdu pravnog lica o isplati cijene potpisanu od ovlašćenog lica i sa pečatom, notar prilikom slanja na uknjižbu nema obavezu provjere da je isplata izvršena preko bankovnog naloga/transfera.”

Član 7.

Član 31. stav 1. mijenja se i glasi:

“Notar je dužan da FOO-u, a najkasnije u roku od osam dana od dana ovjere ili obrade, dostavi sve informacije i podatke iz člana 12. stav 1. ovog pravilnika.”

Član 8.

Član 36. stav 1. tačka 4. mijenja se i glasi:

“(4) Evidenciju dostavljenih podataka FOO-u o službenim radnjama iz člana 12. stav 1. ovog pravilnika.”

Član 9.

Član 38. stav 1. mijenja se i glasi:

“Notar je dužan da podatke i dokumentaciju koje pribavlja i evidentira u skladu sa odredbama ZSPNFTA čuva u elektronskom ili štampanom obliku najmanje deset godina, a koji su u vezi sa preduzimanjem službenih radnji iz člana 12. stav 1. ovog pravilnika.”

Član 10.

Za sve ono što nije regulirano ovim pravilnikom primjenjuju se odredbe važećeg Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Smjernica za procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti za notare Ministarstva pravde Republike Srpske.

Član 11.

Svi notari, vršioci dužnosti notara i zamjenici notara sa službenim sjedištem u Republici Srpskoj i notari, vršioci dužnosti notara i zamjenici notara sa službenim sjedištem u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, a koji su upisani u imenike Notarske komore Republike Srpske, dužni su uskladiti svoj interni pravilnik sa ovim pravilnikom u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Član 12.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske” i “Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”.

Broj: 1296/2026 Republike Srpske,

Banjaluka 19. maja 2026. godine

Skupština Notarske komore, predsjedavajući

Dr. Borislav Radić, s.r.

Prilog

broj 4 - Lista indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija

LISTA INDIKATORA ZA PREPOZNAVANJE

SUMNJIVIH TRANSAKCIJA

Indikatori koji se odnose na stranke

1. Stranka traži ili ulazi u poslovne odnose koji za tu vrstu stranke nisu ekonomski opravdani.

2. Stranka često mijenja adresu.

3. Stranka za primanje poštanskih pošiljki koristi poštanski pretinac ili neku drugu vrstu adrese umjesto adrese ulice, što je u suprotnosti sa uobičajenim normama na tom geografskom području.

4. Stranka počinje obavljati česte novčane transakcije velikih iznosa, što nije bila uobičajena aktivnost stranke u prošlosti.

5. Stranka obavlja transakciju u iznosu koji je neuobičajen u poređenju sa iznosima ranijih transakcija.

6. Stranka stalno obavlja novčane transakcije koje su malo is- pod praga iznosa za koji postoji obaveza identificiranja, odnosno prijavljivanja.

7. Stranka koja dostavi lažne ili varljive informacije notaru ili odbije, bez uvjerljivog razloga da dostavi informacije i dokumente koji su potrebni i rutinski dostavljaju, a vezani su za relevantnu poslovnu aktivnost.

8. “Poznata i ugledna” stranka traži povlašćenja prilikom obavljanja transakcije.

9. Stranka je jako nervozna bez očitog razloga.

10. Stranka dolazi u društvu koje ga prati ili promatra.

11. Stranka nastoji da izbjegne osobni kontakt sa notarom.

12. Stranka je bila predmet gonjenja za krivična djela čijim se izvršenjem može steći imovinska korist.

13. Stranka propituje o rigidnosti procedura za provođenje zakona.

14. Stranka samoinicijativno i naširoko pojašnjava da novčana sredstva potiču iz zakonitih izvora.

15. Stranka obavlja djelatnost koja se smatra visokorizičnom u skladu sa Nacionalnom procjenom rizika.

16. Stranka čija je struktura takva da je teško utvrditi stvarnog vlasnika ili lice koje ima kontrolni udio (stranke koje koriste treća lica, fondacije, trastovi ili slična lica stranog prava, dobrotvorne i neprofitne nevladine organizacije).

17. Stranka obavlja djelatnost za koju je karakterističan veliki obrt ili uplate gotovine (kao što su: restorani, kladionice, pumpe, mjenjačnice, kazina, cvjećare, trgovci plemenitim metalima, auto- mobilima, umjetničkim djelima, prijevoznici robe i putnika, sportska društva, građevinske firme, investitori u izgradnji nekretnina i sl.).

18. Stranka ili stvarni vlasnik stranke je politički eksponirano lice (u smislu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti).

19. Stranka obavlja novčane transakcije konzistentno zaokruženih iznosa (npr. 20.000,00 KM, 15.000,00 KM, 9.900,00 KM) ili u iznosima nešto ispod zakonskog limita od 30.000,00 KM ili više povezanih transakcija u manjim iznosima.

20. Stranka je pod istragom zbog krivičnog d jela pranja novca ili finansiranja terorizma ili finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.

21. Stranka, vlasnik pravnog lica, ovlašćeno lice ili zaposleni kod klijenta ne zna, odbija da pruži ili daje nedovoljno uvjerljive podatke o prirodi poslovanja tog klijenta i identitetu stvarnog vlasnika, posebno ako je u pitanju kompleksna vlasnička struktura ili česte promjene u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi bez jasnog osnova.

22. Stranka raspolaže opsežnom imovinom (plovila, luksuzni automobili, apartmani za stanovanje i rezidencije) koja ne spada u uobičajene okvire poslovanja društva, odnosno struke.

Indikatori koji se odnose na bankovne račune

1. Stranka bez pravog ekonomskog razloga posjeduje račune kod više finansijskih institucija.

2. Stranka uglavnom obavlja transakcije u iznosima manjim od iznosa za koje postoji obaveza identifikacije i prijavljivanja prema FOO-u.

3. Raslojavanje sredstava većim brojem uplata koje prati krupni transfer.

4. Stranka obavlja višestruke transakcije u danu kada to nije norma za tu specifičnu stranku.

5. Davanje polise osiguranja, bankovnih i drugih garancija za kredite trećih osoba, a koji nisu dogovoreni ili u skladu sa tržišnim uvjetima.

6. Više osoba deponira novčana sredstva na jedan račun.

Indikatori koji se odnose na transakcije

1. Transakcija je iracionalna sa poslovnog stajališta.

2. Struktura transakcija ukazuje na neku nelegalnu aktivnost čija je poslovna namjena nejasna.

3. Transakcije koje ne odgovaraju saznanju i iskustvu obveznika o stranci i navedenoj svrsi poslovnog odnosa.

4. Transferi velikih iznosa novca ili česti transferi u ili iz država koje su poznate po proizvodnji nedopuštenih opojnih sredstava.

5. Stranka bez zaposlenja raspolaže značajnim novčanim sredstvima.

6. Stranka obavlja transakcije koje uključuju države poznate po proizvodnji ili izvozu nedopuštenih droga ili su označene kao tranzitne tačke za opojna sredstva.

7. Stranka obavlja transakcije koje uključuju države koje su poznate po vrlo tajnovitoj pravnoj praksi poslovanja banaka i privrednih subjekata (izuzetak čine države koje su prihvatile međunarodne standarde o sprečavanju pranja novca).

Indikatori koji se odnose na države koje ne poštuju međuna- rodne standarde u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorizma

1. Transakcija uključuje države koje ne poštuju međunarod- ne standarde koji se odnose na pranje novca i finansiranje terorizma ili to čine u nedovoljnoj mjeri, te su poznate po proizvodnji droga.

2. Stranka dolazi iz države koja ne poštuje međunarodne standarde koji se odnose na pranje novca i finansiranje terorizma ili to čini u nedovoljnoj mjeri, te je poznata po proizvodnji droga.

3. Transakcija uključuje stranku iz države za koju se zna ili sumnja da pomaže aktivnosti pranja novca ili finansiranja terorizma.

4. Poslovni odnos stranke uključuje učestvovanje osoba iz država koje ne poštuju međunarodne standarde za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma ili to čine u nedovoljnoj mjeri, te su poznate po proizvodnji droga.

Indikatori koji se odnose na korporativne i poslovne transakcije

1. Korištenje kreditnih instrumenata koji ne odgovaraju poznatom poslovanju stranke.

2. Notar od drugog obveznika dobija doznaku da je transakcija povezana sa krivičnim djelom.

Indikatori koji se odnose na notare

1. Stranka prekida odnos po ovlašćenju zbog zahtjeva za do-

datnim pojašnjenjima ili dodatnom dokumentacijom, bez drugih utemeljenih razloga.

2. Stranka neuobičajeno dobro poznaje propise koji se odnose na prijavljivanje sumnjive transakcije, brzo potvrđuje da su njena sredstva “čista”.

3. Stranka je državljanin države preko koje se obavlja promet narkoticima ili ima sjedište, odnosno adresu u državi u kojoj se ne provode propisi za sprečavanje pranja novca.

4. Stranka se pojavljuje sa većom količinom gotovog novca, zlata ili vrijednosnih papira koje pokušava deponirati ili predati za obavljanje određene transakcije ili pravnog posla, na način koji je neuobičajen za redovno finansijsko poslovanje ili uz vidljivo nastojanje zaobilaženja finansijskih institucija.

5. Stranka zahtijeva savjet za neuobičajene transakcije ili usluge s ciljem očitog prikrivanja nezakonitog porijekla sredstava ili ubacivanja nezakonitih sredstava u legalne tokove.

6. Stranka izbjegava da traži uslugu od notara na čijem službenom području živi ili čiji je uobičajeni klijent i zahtijeva uslugu od drugih notara iako bi traženu uslugu bez problema mogao realizirati notar čija je stranka stalni klijent ili čijem službenom području pri- pada, a ni stranka, ni drugi notar nemaju adekvatno objašnjenje za takav postupak.

7. Stranka kupuje nepokretnosti na ime svojih rođaka, prijatelja, poslovnih saradnika.

8. Stranka prodaje nepokretnost u relativno kratkom roku iako je očito da će ostvariti poslovni gubitak.

9. Stranka u kratkom vremenskom periodu obavi više kupovina nekretnina bez ekonomskih ili poslovno utemeljenih razloga.

10. Stranka zahtijeva da se sklopi kupoprodajni ugovor u velikom iznosu (gdje se ona pojavljuje u ulozi kupca), a nakon realizacije prvog dijela poslovne transakcije iz ugovora, stranka odustaje od kupovine, tačnije, traži raskid ugovora iako je poznato da ima dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju kupoprodajnog ugovora.

11. Od notara se u predugovoru zahtijeva unošenje nesrazmjero

više cijene od realne tržišne cijene.

12. Stranka daje nejasna objašnjenja o izvoru prihoda ili gotovog novca koji koristi pri kupovini nepokretnosti.

13. Stranka gotovinom kupuje nepokretnosti za sebe, članove porodice i treće osobe koji prelaze ukupni iznos 100.000,00 KM.

14. Stranka koja je poznata iz javnog života kupuje nepokretnosti u većim iznosima, čija vrijednost odstupa od njegovog imovinskog stanja (javno eksponirana osoba).

15. Stranka mlađe životne dobi kupuje nepokretnosti, a već raspolaže luksuznim statusnim simbolima – skupocjeni automobili, motocikli, plovila, satovi i dr.

16. Stranke se raspituju ili obavljaju transakcije sa nekretninama za fizičke osobe (rezidente i nerezidente) iz off shore destinacija ili za pravne osobe i/ili off shore kompanije koje su povezane sa državama poznatim po proizvodnji i distribuciji narkotika i koje nemaju uređen sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti.

17. Stranka nudi da plati notarsku uslugu u višem iznosu od uobičajenog iznosa koji se naplaćuje za obavljanje određenog pravnog posla, bez opravdanog razloga.

18. Stranku zastupaju ovlašćena lica u slučajevima kada to nije uobičajeno za određenu vrstu pravnog posla.

19. Stranka se neuobičajeno mnogo interesira za sistem organizacije i kontrole i nadzora poslovanja, nakon čega odustaje od ku-

poprodaje nepokretnosti.

20. Stranka pokazuje veliko zanimanje za prijavljivanje poda- taka po osnovu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i vrlo dobro je upoznata sa slučajevima koji se odnose na pranje novca ili finansiranje terorizma.

21. Obaveza dostavljanja dokumentacije nadležnim državnim organima odvraća stranku od stupanja u pravni posao, odnosno bez valjanog razloga otkazuje poslovni odnos zbog zahtjeva za dodatnim pojašnjenjima.

22. Stranka bez posebnog razloga zahtijeva hitan termin za zaključenje pravnog posla.

23. Sumnja da sredstva plaćanja iz kupoprodajnog ugovora potiču od pozajmica za koje se ne može utvrditi porijeklo sredstava ili se vezuje za pozajmljivača, lica sa lošom reputacijom.

24. Stranka je, prema javno dostupnim informacijama, poveza-

na sa kriminalnim miljeom ili radnjama, ima lošu reputaciju, poznate su njene nezakonite aktivnosti iz prošlosti ili se njena prošlost ne može provjeriti.

25. Stranka je novoosnovano domaće pravno lice čiji je osnivački kapital mali ili nema zaposlene, a ulaže značajne sume novca u kupovinu nepokretnosti.

26. Sumnja da stranke u pravnom poslu, za koje se pretpostavlja i da su povezana lica, učestalo vrše kupoprodaje po netržišnim uvjetima.

27. Plaćanje kupoprodajne cijene nekretnine vrši jedno i/ili više fizičkih lica koja su/nisu međusobno povezana.

28. Stranka zahtijeva informaciju ili instrukciju u vezi sa postupanjem u skladu sa provođenjem odredaba zakona.

29. Stranka često preduzima radnje kupovine i prijenosa firmi, subjekata ili preduzeća koje se ne mogu opravdati prirodom ili poslovnom djelatnosti klijenta, niti ekonomskim karakteristikama zainteresiranih strana.

30. Klijent zahtijeva da nekretninu plati u gotovom novcu.

31. Klijent nekretninu plaća kriptovalutama.

32. Kod sačinjavanja ugovora o kupoprodaji kupac zahtijeva da se u ugovor unese da će plaćanje kupoprodajne cijene izvršiti fizičko lice ili više njih koji su/nisu međusobno povezani iz BiH ili inozemstva. Indikatori koji se odnose na finansiranje terorizma

1. Kao dio indikatora koji ukazuju na sumnju finansiranja terorizma upotrebljavaju se i liste Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) i Evropske unije (EU) s podacima fizičkih i pravnih lica povezanih sa terorizmom i finansiranjem terorizma, kojima su nametnute finansijske sankcije i ograničenja.

2. Pristup listama iz stava (1) ovog člana moguće je izvršiti putem sljedećih internet adresa:

a) Lista Vijeća sigurnosti UN-a:

https://www.un.org/securitycouncil/content/un-sc-consolidated-list

b) Lista EU:

https://data.europa.eu/data/datasets/consolidated-list-of-persons-groups-and-entities-subject-to-eu-financial-sanctions?locale=en

3. Pored nekih od indikatora koji su navedeni, sljedeći indikato-

ri posebno mogu ukazivati na finansiranje terorizma:

1) osoba ima više računa na koje prima manje iznose novca,

2) izjave i podaci u postupku dubinske analize su nekonzistentni,

3) klijent ima adresu ili sjedište u zemlji iz koje dolaze osobe na UN ili EU listi,

4) klijent se nalazi na UN ili EU listi.

Identifikacione isprave

1. Stranka podnosi na uvid neodgovarajuće isprave, odnosno dokumente koji ukazuju na to da su falsificirani, preuređeni ili nepravilni.

2. Stranka se protivi podnošenju osobnih isprava.

3. Stranka prilaže samo kopije osobnih isprava.

4. Stranka pokušava obaviti identifikaciju s drugim ispravama koje nisu osobne isprave.

5. Sve identifikacione isprave su izdate u inozemstvu, odnosno njihovu je vjerodostojnost teško provjeriti.

6. Sve priložene identifikacione isprave čine se novima, odnosno da su bile izdane prije kratkog vremena.