Tanja Topić, politička analitičarka - Ponosna sam što sam ostala svoja

Možete je voljeti ili ne voljeti, može vam se učiniti da govori kao osoba kojoj odgovara da bh. politički lonac stalno kuha, ali ne možete osporiti činjenicu da nikog ne ostavlja ravnodušnim. Svojim britkim jezikom, izvrsnim poznavanjem političkih zbivanja, smjelosti da "skreše u brk" svakom političaru/ki da je politika koju zagovaraju u funkciji rušenja društvenih vrijednosti, Tanja Topić je postala prepoznatljivo žensko lice, čije političke analize rado slušaju ili čitaju i oni/e koje "napada" i oni/e koje "brani".

U potpunosti odbacujući biološki determinizam, koji je kroz historiju civilizacije bio osnova za diskriminatorski odnos prema ženi, kako u politici, obrazovanju, kulturi, tako i u porodici, različite periode mog života obilježile su posebne i samosvjesne žene, a jedna od njih je Tanja Topić, magistrica političkih nauka, šefica banjalučke kancelarije Fondacije Friedrich Ebert.

Zašto je Tanja odabrala "muško" zanimanje, jer je politička analiza uglavnom rezervisana za muškarce?

Teško da mogu reći da sam sama svjesno izabrala da se bavim analitikom. Mislim da su se neke stvari posložile i mimo mog uticaja i da je taj posao proizašao iz spoja mojih interesovanja, nastojanja da učestvujem u političkim procesima i događanjima, da ih pratim i da nastojim tim radom stvoriti bolje okruženje i društvo u kojem djelujem. Analiziranje političkih prilika sam oduvijek na neki način voljela- Sve je započelo aktivno u vrijeme mojih studija na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tad smo svi bili dio velikih previranja i procesa, koji su prethodili raspadu bivše zemlje. Intenzivno učešće u poslijeratnim političkim previranjima, također, je uticalo na moje današnje bavljenje analiziranjem političkih prilika i razvoja. Hoću naglasiti da nisam negdje u određenom trenutku donijela odluku da se time bavim, to se jednostavno dogodilo i danas sam tu.

Politika je polje na kojem se igra prljavo, zadaju niski udarci, udovoljava niskim porivima različitih društvenih grupa. Politika je zamajac promjena u bh. društvu. Promjene u društvu prate kvalitativne i kvantitativne promjene u životu jedne žene.

Posebno sam ponosna što sam ostala svoja. Biti svoja, dakle, ne podleći različitim uticajima, kako nacionalnim, tako i političkim, veoma je teško. Izabrala sam teži put, ali svakako put koji me čini zadovoljnom i samosvjesnom. Vodim stalnu bitku sa dobrim dijelom ovog društva naglašavajući da moje mišljenje nije apriori ispravno, ali da mi u jednom demokratskom društvu ne smije biti uskraćena mogućnost da mislim. Ponosna sam što nisam podlegla niti jednoj vrsti kolektivne histerije niti ludila, a to se u etnonacionalnim društvima dogodi začas. Drago mi je da nisam nikada bila članicom niti jedne političke partije, jer da jesam, ne bih se mogla danas baviti ovim poslom. S druge strane, mislim da partija postavlja određene stege i da ne bih mogla misliti i djelovati slobodno. Zapravo, ne volim biti dio nikakvih kolektiviteta, pa tako ni partijskih.

Danas se mnoge stvari brže rješavaju ako pružite podršku nekoj politici. Danas se malo ljudi odlučuje da bori sa nesvrsishodnom politikom.

U borbi sa politikom najteže je biti i ostati nesvrstan/a u bilo koji tabor. Svi vas vuku u svoje okrilje, preziru vas kad niste njihovi/e, a onda slijede napadi, kao da ste im politički protivnik/ca. Ovdje ljudi često brkaju pojmove, pa misle da se i analitičari/ke političari/ke. Mene često etiketiraju kao da sam neprijateljica društva, da sam strana plaćenica, da pripremam državne udare, samo zato što mislim drugačije i što nisam nečija portparolka. Najteže je pokazati da insistirate na princijepijelnosti i vrijednostima, što i ne čudi, jer su one odavno pogažene u našem društvu. Najteže je izboriti se sa primitivizmom koji je zavladao našim političkim miljeom, možete samo nemoćno gledati kako se neke stvari odvijaju u društvu, ali malo šta možete promijeniti. Ta nemoć jeste i najteži teret, koji nosi svaki pojedinac/ka u zemlji. Posebno je teško sačuvati porodicu od udara, a ni na koji način ne pretendujete na neku političku funkciju.

Šta preporučiti ženama - da li da se uključe u politički i javni život?

Ja ne insistiram po svaku cijenu na tome da žene treba uključiti u politički život kao članice političkih partija. Šta danas može jedna žena unutar političke partije? Može samo klimati glavom šefu, zapisivati ono što on govori, i to joj je jedina garancija da bude uspješna. I šta uopšte u tom smislu znači uspjeh, da li je to uspjeh. Ne, ja sam protiv toga. Mislim da smo sve negdje razočarane decenijskim pokušajima da popravimo položaj žene u našem patrijarhalnom i mačo društvu. Kod nas se kod uspješne žene odmah naglasi na koji način je došla do uspjeha, kažu "svojim radom sigurno nije". Muškarci uspijevaju na puno gore načine, ali onda su oni cool, posebni. Mislim da se ta društvena mantra ne mijenja tako brzo, ona će trajati još decenijama, ali svaka žena na svoj način, svojim radom, treba da se izbori za svoje mjesto pod suncem. Nemam i ne mogu vam dati neki generalni recept, ja sam se borila, radila, bivala udarana sa svih strana, vrijeđana upravo zato što sam žena, manje vrijedna, jer nisam ukalupljena u ovdašnji sklop, prema kojem moram biti u braku. Ali idete dalje, ako znate i ako ste sigurni u put kojim idete. Treba puno energije i strpljenja da se izdignete iznad toga. O ženama mnogo govori primjer iz predizborne kampanje, kad su se kandidatkinje na lokalnim izborima dobrovoljno prijavile na izbor najljepše među njima. To je poruka na koji način doživljavaju ženu, ali i poruka na koji način se žene vide žene. Dominantno je da je žena lijepa, dotjerana, i to za svoga posjednika. Dakle, žene moraju promijeniti svoj stav, pa tek onda mogu zahtijevati i tražiti da ih i ostali drugačije doživljavaju. Ključ je u rukama žene, ali kao individualke, nikako samo jedne karike u ogromnim kolektivitetima, koje žena – individualka ne zanima.

Tanja privodi kraju svoj doktorat iz političkih nauka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i privatno se raduje posebno putovanjima na neka mjesta, koja još nije posjetila. Sretno, Tanja i u nauci i na putovanjima. Zaslužila si.

Iskaznica:

Rođena 27. juna 1968. godine u Banjaluci.

Zanimanje: Magistrica političkih nauka.

Trenutni angažman: Šefica banjalučke kancelarije Fondacije Friedrich Ebert.

Uma Isić/data.zenskaposla.ba