Amir Jatić, direktor Bosing Engineeringa - Od Kozluka do Rotterdama, od izbjeglice do šefa

Amir Jatić još kao dječak je znao da će jednog dana pokrenuti sopstveni biznis, a u tome ga nisu spriječili ni rat, ni izbjeglištvo, ni strah od novih početaka. Svoje ambicije je uspio ostvariti počekom 2007. godine, kada je u Holandiji osnovao biro za inžinjering, koji 2010. godine dobija i ogranak u Sarajevu.

Rođen je 9. februara 1975. godine u Kozluku, u opštini Zvornik, gdje je završio osnovnu školu i dvije godine Srednje mašinske škole u Karakaju. Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, u julu 1992. godine sa roditeljima i sestrom odlazi u Holandiju, gdje je kao izbjeglica imao dobre uslove za život i mogućnost za školovanje. Njegov otac, iako je imao smještaj u Holandiji i radnu dozvolu u Njemačkoj, odlučuje da se vrati u tuzlansku regiju na ratište. Jatić pohađa školu holandskog jezika, završava srednju školu, a 1996. godine kao jedini strani student upisuju Mašinski fakultet u Den Boschu.

Mašinstvo kao opredjeljenje

Mašinstvo ga je oduvijek privlačilo zbog široke primjene i velikog utjecaja na svakodnevni život. Diplomirao je 2001. godine, te mu je školovanje u mašinskoj struci omogućilo da stekne iskustvo u različitim granama industrije kao što su građevina, petro-hemijska industrija, brodogradnja.

Govoreći o prvim godinama života u Holandiji, kaže da im nije dugo trebalo da se prilagode novoj sredini. "Vrlo brzo smo učili jezik, pronalazili poslove, sprijateljili se sa lokalnim stanovništvom. Holanđani kažu da smo se veoma brzo integrisali u društvo, a ja lično smatram da smo samo naučili jezik, a ostali vjerni sebi, svojoj kulturi i običajima", kaže Jatić, koji od 1998. godine živi u Rotterdamu.

Poslije fakulteta, zapošljava se kao mašinski inžinjer u inžinjerskom birou "Technisch Buro de Heer" gdje provodi naredne tri i po godine. Krajem 2004. godine, počinje raditi u firmi za proizvodnju i montažu čeličnih konstrukcija "Lengkeek Staalbouw", koja je imala ugovor sa Shell rafinerijom u Rotterdamu, najvećoj rafinerijom u Evropi. Tokom ovog perioda, nije ga prestala `progranjati` ideja o osnivanju vlastite firme.

"Već u 12. godini sam odlučio da u svome životu želim napraviti nešto, ali da za to prvo moram steći dobro obrazovanje i jako iskustvo. Sa suprugom sam dugo razgovarao o kretanju u privatni biznis prije nego što sam konačno donio odluku da ostvarim svoje snove. Početkom 2007. godine, pokrećem vlastiti inžinjering biro u kojem sam u početku samo ja radio, a danas imam šest stalnih radnika, od koja dva u Sarajevu", priča Jatić u intervjuu za portal eKapija.

Suočavanje sa izazovima

Njegova firma "Bosing Engineering" se bavi inžinjeringom i upravljanjem projektima. U četiri godine postojanja, stekli su reputaciju fleksibilnog i pouzdanog partnera u različitim granama industrije. Do sada su radili poslove dizajniranja, projektovanja i vođenja projekata za različite industrijske sektore, od petro-hemijskih postrojenja, građevinskih projekata do izgradnje luksuznih jahti.

Jatić ističe da radi posao kojeg voli i kojeg prate veliki izazovi i veliki projekti. Njegovoj kompaniji su tako povjereni poslovi dizajna, inžinjeringa i projekt menadžmenta za jednu holandsku firmu, koja isporučuje i montira ograde i stepenice na luksuznoj jahti dužine 92 metra u Engleskoj.

"Interesantno u ovome kontekstu je napomenuti da je holandska firma uspostavljanjem partnerstva sa jednom bosanskom firmom, neke dijelove ograda za jahtu upravo proizvodila u BiH. Uspostavljanjem svoga biroa za inžinjering u BiH 2010. godine, jedan dio inžinjeringa za istu jahtu radimo i u BiH", navodi Jatić.

Također, "Bosing Engineering" samostalno vodi projekat izgradnje najveće hale za kompostiranje otpada iz staklenika u Holandiji. Izgradnja objekta starta na proljeće 2011. godine, a kada radovi krenu, kompanija Amira Jatića će imati kontrolu nad svim izvođačima radova kao i kompletnu finansijsku kontrolu u ime klijenta.

"Najveći izazovi koji stoje pred nama su ljudski resursi i ekonomska situacija. Iako su naši kapaciteti za duže vrijeme rezervisani ili ugovoreni, i dalje sam oprezan jer se holandska industrija još uvijek nije dovoljno oporavila. Pored toga, kreditiranje za buduće projekte ostaje veliki izazov. Zbog teških uslova finansiranja, ja sam od zarade firme i moje lične finansirao sve poslove i širenje firme. Do sada nikada nisam uzeo niti jedan kredit", ističe Jatić.

Proteklih godina, uključen je u rad različitih bh. organizacija sa sjedištem u Holandiji, koje promoviraju saradnju između holandskih i firmi iz Bosne i Hercegovine. U decembru prošle godine, povezao je REZ Razvojnu agenciju za regiju Centralne BiH i Kraljevsku Metalnu uniju iz Holandije, te zajedno sa njima organizovao "Trgovačku misiju holandskih kompanija u BiH". Tom prilikom, Jatić je doveo 12 holandskih firmi koje su tražile poslovne partnere u BiH, a među njima je bio i holandski "Philips" koji je tražio dobavljače dijelova za fabrike u Austriji i Mađarskoj.

"Nažalost, odnos naše dijaspore prema BiH je dosta pasivan. Većina njih očekuje da država ili bilo ko, učini nešto za njih, da im da priliku za dobro zaposlenje, ako se odluče vratiti u BiH. Svoje prijatelje uvijek savjetujem da ne čekaju ni od koga ništa nego da stvaraju sami svoju perspektivu za stabilan i neovisan život, bez obzira gdje to bilo. Ja sam prošlog ljeta otvorio biro u Sarajevu sa dva zaposlena, a kako stvari stoje, mi ćemo u skoroj budućnosti proširivati naše kapacitete", ističe Jatić.

BiH nedostaju vođe

Bosna i Hercegovina bi mogla dosta toga naučiti od Holandije kada je u pitanju poslovni život, a posebno organizacija rada, socijalna sigurnost, marketing, akvizicije. Holandski stručnjaci vrlo su poznati i cijenjeni u poslovnom svijetu, smatra naš sagovornik.

"Tu tendenciju vidim i kod naših Bosanaca i Hercegovaca, ali nažalost još uvijek u individualnom smislu. Znači, Holanđani i drugi narodi nas još automatski ne vide kao pametne, stručne i uspješne ljude. Međutim, kada Holanđani upoznaju nekoliko Bosanaca i Hercegovaca u svom okruženju i vide njihov učinak, brzo promjene mišljenje", objašnjava Jatić.

Međutim, Bosni i Hercegovini nedostaju vođe, ljudi koji su sposobni da gledaju daleko u budućnost, predviđaju događaje i buduće razvoje, tvrdi on.

"Vođe koji imaju jasnu misiji i viziju i koji će svojim progresivnim i aktivnim radom poboljšati stanje u BIH, kao i njen ugled u svijetu. Jedan od mojih velikih primjera u BiH jeste svakako Emerik Blum, čovjek koji je svoju zapanjujuću poslovnu, političku i društvenu viziju uspio ostvariti do kraja. Nažalost, naši političari se ne znaju briniti o ljudima u BiH, a kamoli o dijaspori", smatra Jatić.

Njegova vizija je da u budućnosti ima grupu firmi koje će samostalno operirati tako da njegovo stalno mjesto boravka nije presudno za rad firmi, bilo da je ono u Holandiji ili BiH.

Porodična sreća

Amir Jatić već 14 godina je u braku sa suprugom Sabinom, sa kojom ima dvoje djece, kćerku Almedinu ( 12 godina) i sina Ajdina (5 godina). Kako kaže, kćerka je izvrstan matematičar, veliki kreativac i zaljubljenik u knjige. Od desete godine govori da želi biti inžinjer kao otac i da će jednog dana preuzeti firmu.

"Prije nekoliko mjeseci je bila prva na godišnjem takmičenju školi u čitanju holandskih knjiga u našem kvartu Rotterdama. Interesantno je da u njenoj školi, na ovome takmičenju, četvrtu godinu zaredom pobjeđuju djeca porijeklom iz BiH, iako je od ukupno 300 školaraca, samo 10 do 12 djece porijeklom iz BiH", kaže Jatić.

Sa ponosom priča kako je sin zaljubljenik u sportove i svaki mu ide od ruke (plivanje, skijanje, fudbal, tenis). I on sam u slobodno vrijeme uživa u plivanju, vožnji biciklom i šetnji sa porodicom. Voli da čita knjige za lični i poslovni razvoj čovjeka, biografije uspješnih ličnosti kao što su to bili Andrew Carnegie i Henry Ford, a danas su to Bill Gates i Richard Branson.

Pripremio: Boris Cigler

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"