Tarik Kupusović: Za izlaz iz krize iskoristiti domaće znanje i ljude

Želja da stvara nešto što će ostati trajno, ili barem dugotrajno kao što su to svi veliki građevinski poduhvati (piramide u Egiptu, rimski akvadukti ...) odveli su Tarika Kupusovića, direktora Instituta za hidrotehniku u Sarajevu, u oblast građevinarstva.

"Nakon radio, odnosno elektrotehnike, koja me je amaterski interesovala od ranog djetinjstva, opredijelio sam se za nešto konkretnije, prizemnije i prirodnije – građevinarstvo", objašnjava Kupusović za Akta.ba.

Naučio je da priroda u stvari nije sklona ljudima i njihovim zajednicama, pa se oni moraju prilagoditi prirodi gradeći. Oni su istovremeno i jedini od živih stvorenja odgovorni za očuvanje i zaštitu prirode, svih prirodnih resursa od kojih, danas globalno, i kratkoročno i dugoročno, zavise svi ljudi i sve zajednice, u svakom pogledu.

Rođen 1952. u Sarajevu, diplomirao 1976. na Hidrotehničkom odsjeku Građevinskog fakulteta u Sarajevu Kupusović je od tada pa do danas stekao bogato iskustvo. Magistrirao '83. u Zagrebu na temu '"Selektivno zahvatanje vode iz stratificirane akumulacije", a doktorsku titulu stekao 1988. na temu "Prilog proučavanju mutnih struja".

Postdoktorsku specijalizaciju na temu hidro-dinamičkih i ekoloških pojava u Jadranskom moru obavio u timu Zajedničkog istraživačkog centra EU (JRC) Ispra kod Milana 1988/89.

Na Građevinskom fakultetu u Sarajevo od 1977. je bio na poziciji asistenta i višeg asistenta, docent postaje od '88, vanredni profesor od '93. i redovni profesor za "Hidromehaniku i hidrotehničke građevine i postrojenja" od 1998. godine 

Cijelo vrijeme od diplomiranja do 1.9.2001., radio po pola radnog vremena na Fakultetu i na Institutu, kada na Fakultetu dobija otkaz.

Razlog je to, kaže, razmimoilaženja Instituta, koji je uz univerzitetski i naučno-istraživački karakter, želio očuvati i tržišnu autonomiju, s Fakultetom, koji je kantonalna budžetska ustanova, a želio je ukinuti Institut kao samostalan pravni subjekt. Od tada je nastavnik na više drugih fakulteta, povremeno i honorarno, a stalno je zaposlen samo na Institutu.

Kupusović je obnašao i funkciju gradonačelnika Sarajeva od 1994 - 1996. godine. Predsjednik je Centra za okolišno održivi razvoj još od njegovog osnivanja (2000.); fokalna tačka BiH za Mediteranski akcion plan od '97 godine.

POVUKLI ZNAČAJNA SREDSTVA IZ IPA-e

 Od 1990. kada postaje direktor Instituta za hidrotehniku do danas je pod njegovim vodstvom ova institucija ostala prepoznatljva u cijeloj BiH po stručnosti. Osim izrade različitih studija jedna su od rijetkih instituta koji je uspio povući značajan iznos sredstva iz IPA-e. 

Višemilionska sredstva su kroz projekte koje su radili povlačili iz FP5 i Life, do FP6, Nato – Nauka za mir, pa do danas aktuelnih IPA i drugih projekata. Projekti prekogranične, pa i šire regionalne saradnje (podunavske, mediteranske, a posebno savske) su svakako osnova za to, kaže on.

Institut na čijem je čelu očuvao je prepoznatljivo ime i uključen je u brojne projekte u svim dijelovima BiH, ali i u regionu jer se bave aktuelnom problematikom voda i okoliša i jer 60-tak njih koji rade u Institutu izrazito njeguju timski rad.

''Naša misija je da kontinuiranim jačanjem ljudskih i tehničkih kapaciteta, ostvarujemo vrhunske rezultate u oblastima djelovanja Instituta, što stalno nastojimo raditi'', ističe naš sagovornik.

Nastoje prepoznavati trendove i kreirati rješenja koja odgovaraju izazovima vremena što je jedan od razloga njihove prepoznatljivostu u zemlji i regiji.

Na pitanje na koji je od projekta najviše ponosan kaže: "Ma ponosan sam na sve. Ponosan sam na povezivanje, ali zaista integralno 'uvezivanje', kroz više projekata, svih tehničkih, ekonomskih, pravnih i društvenih aspekata upravljanja vodama i okolišem, sve to na naučnim osnovama".

Zato su u Institutu, od njihovih prethodnika – velikana bh. sektora voda, akademika Aleksandera Trumića, Josipa Baća, Stjepana Mikuleca i Muhameda Riđanovića, kao i mnogih drugih, imali odličnu osnovu i tradiciju, ali koju smo ipak stvarno 'ponovo' naučili kroz međunarodnu saradnju i projekte, te od nekih izvrsnih stranih konsultanata u BiH, prije 15-ak ili 20 godina.

''Naravno da stalno i dalje učimo, pa sam posebno ponosan što to radimo skupa, sve generacije u Institutu, se prenošenjem onoga primjerenog starijim na mlađe generacije, u Institutu i okolo“, objašnjava tajnu uspjeha ovog Instituta.

IZ KRIZE SE IZLAZI ZNANJEM LJUDI 

Kupusović smatra da su najznačajniji potencijali ili resursi današnjice znanje i ljudi. Zatim društveni sistem koji omogućava da ljudi rade i stvaraju, te povjerenje u isti. Onda su tu novac i poslovni kapital uopće te na kraju materijalna sredstva (prirodni resursi i infrastruktura, što uključuje ceste, željeznice, aerodrome i luke, zatim energetske, vodne i komunikacijske sisteme i drugo).

Mišljenja je da se višegodišnja politička i ekonomska, ali i društvena kriza u BiH, može prevladati mudrim korištenjem postojećih prirodnih i društvenih resursa.

''Iz krize se izlazi znanjem ljudi u postojećem društvenom sistemu, uz optimalnu upotrebu dostupnog novca i materijalnih sredstava, uključujući prirodne resurse i infrastrukturu, kao i stalnim unaprjeđenjem znanja, društvenog sistema i poslovnog kapitala'', smatra on.

Korištenje voda u BiH je na veoma niskom nivou, a uz vrijednost vode, cijene energije i hrane će lokalno, te na evropskom i na svjetskom tržištu dugoročno sigurno rasti. Zbog toga je, smatra, ključna šansa BiH u ogromnom potencijalu za razvoj korištenja voda u proizvodnji i energije i hrane.

No tu su i brojna pitanja. Zašto onda stojimo u mjestu ili još više siromašimo? Zar intelektualna elita ne može ponuditi rješenja za cjelokupno stanovništvo BiH, pa i za sebe? Zar ne možemo projicirati svoju budućnost u narednih 10 ili 15 godina?

''Šta je obaveza intelektualca ako ne da pronađe i ponudi rješenja i kada izgleda da ih nema? Sporna politička pitanja, po mom mišljenju treba ostaviti po strani, ne činiti ih još više spornim i stalno se zaplitati u njima, a ključna razvojna pitanja treba dovesti u prvi društveni i politički plan. To je, u stvari EU put BiH“, navodi Kupusović.

Životni/poslovni moto? Zadovoljstvo je u radu i rezultatima rada!  Vaši hobiji? Nekada je to bilo radioamaterstvo, pa malo planinarenje, tenis, putovanja ..., a danas - najviše održavanje zelenila oko kuće za odmor, šetnje i uživanje u prirodi, plivanje i sauna. Najdraži film/sport/putovanje? Sva tri dijela filma Kum. Nekad ranije sam volio fudbal. Sport na TV-u ili uživo me više ne interesuje, a danas volim pogledati jedino tenis i skijanje. Što se tiče putovanja – samo kraći boravci svugdje po BiH, pa zatim jadranska obala, Zagreb ili Beograd. To nije daleko autom, a uživanje mi je gledati BiH i iznutra i izvana! A ranije, skoro da nema šta nisam proputovao.

D.K.