U Sarajevu počinje održavanje političke akademije Zeleni gradovi

Centar za političke studije u saradnji sa Heinrich Böll Fondacijom poziva mlade političare/ke i predstavnike/ce nevladinog sektora u BiH na: političku akademiju “Zeleni gradovi” koja će se održavati u Sarajevu od 23. – 25. oktobar 2013. u hotelu Saraj. Rok za prijave: 03. oktobar 2013.

Ciljevi političke akademije “Zeleni gradovi”:

Osnovni cilj ove političke akademije jeste educiranje mladih političara/ki kao i aktivista/kinja nevladinih  organizacija u pogledu zelene politike, koji će biti  osposobljeni za aktivnu participaciju u svim aspektima  političkog života. U fokus političke akademije je stavljen grad, kao izuzetno  značajan fenomen  savremenog svijeta.

Također, drugi ciljevi  uključuju i  obnovu  povjerenja u demokratsku politiku,  kao način djelovanja za  rješavanje društvenih i ekoloških problema i poboljšavanje kvalitete život, zatim, p oznavanje političke alternative čije je težište kvaliteta života i održivost životnih uslova, motiviranje za građanski i politički angažman, te međusobno upoznavanje aktualnih i potencijalnih aktivista i ljudi angažiranih u političkim partijama i institucijama, s mogućnošću dalje suradnje. Konačno, kao konkretnije područje za otkrivanje i primjenu alternativa odabrani su urbani prostori i gradovi kao specifične društvene i ekologijske konfiguracije. U njima se na konkretnim rješenjima – od prostornog planiranja, preko organizacije komunalne i saobraćajne infrastrukture do korištenja gradskih prostora kao javnog dobra i mjesta društvenog življenja – može pokazati u čemu se sastoji zelena alternativa i kako je ona izvediva sada i ovdje. Stoga je treći cilj analiza problema s gledišta zelene alternative i prikazivanje mogućih rješenja.

Razlozi za političko obrazovanje iz zelene perspektive: Nakon više od dvije decenije postkomunističkih promjena, demokratska politika još nije konsolidirana. Iako nema značajnijih političkih snaga koje osporavaju višepartijski sistem, direktne slobodne izbore za parlament i druga predstavnička tijela, i privredu privatne inicijative na slobodnom tržištu, uvođenje i održanje formalne demokratije nije ispunilo očekivanja da će to dovesti do odgovornije politike i poboljšanja cjelokupnog društvenog života.

Povjerenje u demokratske institucije i procedure je toliko nisko da značajan dio društva ne vidi mogućnost rješavanja bitnih problema kroz demokratsku politiku. To se manifestira kako u niskoj političkoj participaciji, tako i u činjenici da ne postoje realni izgledi za alternativu etabliranim partijama i politici koju vode. Alternative građanke i građani sve više traže iskazivanjem nezadovoljstva i političkih zahtjeva izvan institucionalnih procedura, demonstracijama i protestnim akcijama. Ostali se povlače u političku apatiju.

Uprkos političkoj mobilizaciji oko pojedinih pitanja koja izazivaju masovno nezadovoljstvo, demonstracije i druge protestne akcije neće donijeti promjene ako u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti nitko ne bude uvažio njihove zahtjeve i pretvarao ih u propise, političke mjere i programe odgovorne prema potrebama društva. Ni resantiman prema politici ni politička apatija neće donijeti trajne promjene ako se nezadovoljstvo građana i građanki ne pretoči u političko djelovanje koje aktivno mijenja pravila i postupanje političkih, upravnih, socijalnih i ostalih javnih institucija.

Zbog toga je neophodno razviti interes i sposobnost građana/ki, pogotovo onih mlađih, da mogućnosti demokratske politike iskoriste za rješavanje bitnih problema društva. To traži mnogo intenzivniju i kompetentniju političku participaciju. Ona uključuje sudjelovanje u izbornom procesu, ali i mnogo više od toga: formiranje političke volje koja čitavu političku sferu stavlja u funkciju u kojoj bi morala biti pod demokratskim pretpostavkama: odgovornost prema društvu i realnim ljudskim životnim potrebama.