Novo istraživanje pokazalo je da većina ljudi želi da se štetni sadržaji na društvenim mrežama, poput fizičkih prijetnji i kleveta, ograniče.
Istovremeno većina korisnika vjeruje da su netolerancija i mržnja na društvenim mrežama postali neizbježni.
U novoj studiji podsjeća se da se posljednjih mjeseci širom svijeta vodi debata o tome da li sadržaji na društvenim mežama treba da budu ograničeni.
Pozivajući se na slobodu izražavanja, operatori platformi poput X-a i Mete ublažili su propise oko diskriminatornih izjava dok je Australija u međuvremenu mlađima od 16 godina zabranila pristup društvenim medijima.
Istraživanje Tehničkog univerziteta u Minhenu (TUM) i Univerziteta Oksford obavljeno je ljetos u šest evropskih zemalja, SAD, Brazilu, Australiji i Južnoj Africi i obuhvatilo je oko 13.500 ljudi.
ONLINE BEZBIJEDNOST ISPRED NEOGRANIČENE SLOBODE IZRAŽAVANJA
Istraživanje je pokazalo da jasna većina od 79% ispitanih vjeruje da podstrekavanje nasilja treba ukloniti sa mreža pri čemu je u Njemačkoj, Brazilu i Slovačkoj 86% takvih.
I u SAD se većina slaže s time, mada manja - 63%.
Samo 14% ispitanika vjeruje da prijetnje treba da ostanu u online prostoru da bi korisnici mogli da odgovore na njih, saopštio je TUM.
Istovremeno 17% ispitanih smatra da korisnicima treba da bude dozvoljeno da postavljaju neprijatne sadržaje u kojima se kritikuju odrđene grupe ljudi. Podrška za to je najveća u SAD, 29%, a najmanja u Brazilu, 9%.
Na pitanje da li su za društvene mreže sa neograničenom slobodom izražavanja ili za one bez mržnje i dezinformacija, u svim zemljama većina je za bezbijednost od digitalnog nasilja i lažnih vijesti.
NEMA KONSENZUSA
Vodeći autor studije Janis Teokaris sa Minhenske škole politike i javne politike na TUM kaže da uticajni preduzetnici poput Marka Zuckerberga i Elona Muska tvrde da sloboda govora mora da ima prednost u odnosu na moderiranje na društvenim medijima ali da je istraživanje pokazalo da većina ljudi u demokratijama želi da platforme smanje govor mržnje i zlostavljanje, čak i u SAD.
"Ali rezultati pokazuju i da nemamo nužno univerzalni konsenzus u pogledu svih specifičnih kompromisa između slobode izražavanja i moderiranja... To otežava globalno regulisanje", rekao je Spiros Kosmidis sa Univerziteta Oksford.
Razlike se vide i kada je riječ o tome ko treba da bude glavni odgovorni za kreiranje bezbijednog okruženja na društvenim mrežama. Sličan procenat misli da je odgovornost uglavnom na operatorima platformi i to između 29% u Francuskoj, Južnoj Africi i Grčkoj i 39% u Nemačkoj, Britaniji i Brazilu.
Kada je riječ o procentu građana koji vjeruju da odgovornost uglavnom treba da snose pojedinci, on se kreće od 17 u Nemačkoj do 39% u Švedskoj.
Šire gledano, 35% ispitanika širom svijeta odgovornost vidi kod operatora platformi, 31% kod pojedinaca a 30% kod vlada, prenio je Dnevni evropski servis.
NAVIKAVANJE KAO VELIKI PROBLEM
Međutim, 59% ispitanika misli da je izloženost grubostima, netoleranciji ili mržnji na društvenim mrežama neizbježna i 65% očekuje agresivne komentare kada izražava svoje poglede na platformama, pri čemu je u Južnoj Africi 81 a u SAD 73% takvih.
"Primjećujemo rasprostranjenu rezignaciju", rekao je Janis Teokaris.
"Ljudi imaju utisak da se ništa ne popravlja. Taj efekat aklimatizacije je veliki problem jer postepeno potkopava društvene norme i normalizuje mržnju i nasilje", dodao je.
Ipak, velika većina ljudi vjeruje da platforme mogu da budu mjesta za civilizovanu diskusiju.
Samo 20% ispitanika kaže da je ponekad neophodno biti nepristojan na društvenim medijima da bi se prenijelo lično mišljenje.
