BBC u Titovom nuklearnom bunkeru u Konjicu
Titov bunker skriven ispod planine Zlatar nadomak Konjica u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine držan je u tajnosti decenijama.
Naizgled tradicionalna bosanska kuća nadomak Konjica zapravo je ulaz u jednu od najvećih tajni iz vremena Hladnog rata - Titov nuklearni bunker, tako počinje reportaža Bi-Bi-Sija o najvećoj investiciji bivše Jugoslavije.
Titov bunker skriven ispod planine Zlatar nadomak Konjica u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine držan je u tajnosti decenijama, a danas je otvoren za javnost i predstavlja jednu od najneobičnijih umjetničkih galerija na svijetu.
U njegovu izgradnju je uloženo 4,6 milijardi dolara, a građen je u periodu između 1952. i 1979. godine sa ključnom namjenom da skloni tadašnjeg predsjednika Tita, njegovu suprugu i njegovih 350 najbližih saradnika u slučaju nuklearne katastrofe, koja je tada bila strepnja cijelog svijeta.
Bunker je bio čuvan u tajnosti sve do 1992. godine kada ga je otkrila bosanska vojska, koja je takođe nastavila da ga čuva u tajnosti još neko vrijeme.
Nakon što je otvoren za javnost, postao je jedno od popularnih destinacija, ne samo turista, nego možda prije zaljubljenika u modernu istoriju Hladnog rata, navodi se u reportaži.
Ovo zdanje nije samo primjer perfektno sačuvanog dijela skorije istorije, nego je postao i jedna od najzanimljivijih umjetničkih galerija na svijetu uopšte, prikazujući radove koji opisuju život u bivšoj Jugoslaviji i promjene koje su dovele do njenog raspada.
"Trenutno u bunkeru imamo 137 umjetničkih djela koje je stvaralo 106 umjetnika. Većina, tačnije 76 umjetnika je svoja djela postavljena ovdje predstavilo na bijenalu u Veneciji sa izuzetnim uspjehom, zbog čega su mnogi stručnjaci našu kolekciju proglasili najvrijednijom kolekcijom savremene umjetnosti u jugoistočnoj Evropi", rekao je za Bi-Bi-Si glavni vodič u nekadašnjem Titovom bunkeru Mirnes Bajić.
On je ocijenio da su umjetnička djela postavljena u bunkeru "provokativna za posjetioce", zbog toga što, kako kaže, oni ne samo da mogu da vide istoriju nego ih ta djela navode da razmišljaju o savremenom trenutku, ali i o budućnosti, prenio je Tanjug.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
