Svečanost povodom nominacije stećaka na listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a

Uspješno zajedničko djelovanje na promoviranju i zaštiti kulturne baštine koju dijele zemlje bivše Jugoslavije potvrđeno je prigodnom svečanošću koju su povodom nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a organizirali danas u Parlamentarnoj skupštini BiH Ministarstvo civilnih poslova BiH i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Nominacioni fajl ovog projekta na 1.400 stranica predat je u januaru ove godine u sjedište UNESCO-a u Parizu. Riječ je o jednom od najsloženijih i najobimnijih dokumenata iz oblasti zaštite graditeljskog naslijeđa, a u njegovoj realizaciji zajednički su učestovale četiri zemlje - Srbija, Hrvatska, Crna Gora i BiH.

Proces nominacije počeo je u Sarajevu 2009. godine, a u regionu je nominirano 30 nekropola stećaka, od čega su 22 iz BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore te dvije iz Hrvatske.

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović smatra da rad na projektu nije morao trajati punih pet godina, ali da to nije iznenađujuće imajući u vidu prilike mjesta i vremena u kojem se realizira. Podvlači da je BiH u institucionalnom haosu, ali da je uprkos tome posao završen u respektabilnom roku.

"Prve informacije iz UNESCO-a su pozitivne, jer je cijeli obiman materijal prošao proces tehničke evaluacije, te smo sad u krugu u kojem se odlučuje o dobru. Nadam se da 2016. godine možemo očekivati pozitivan odgovor iz UNESCO-a", kazao je.

Podvlači da upis nekog dobra na Listu svjetske baštine predstavlja i veliku obavezu, jer nakon toga nema mjesta za "igre i prazna obećanja". Stoga bi, smatra Lovrenović, bilo poželjno osnovati institut koji bi se bavio izučavanjem i očuvanjem stećaka, jer je njihova vrijednost evropska i svjetska.

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum ističe da naredne godine tokom evaluacije treba zadovoljiti kriterij o univerzalnosti stećaka za svjetsko naslijeđe.

"Vjerujemo da stećci to imaju, a mogućem uspjehu doprinosi činjenica da je riječ o zajedničkom projektu četiriju zemalja. Upis na Listu je velika obaveza, to nije kraj već početak procesa. Moramo dokazati da možemo upravljati tim dobrom i očuvati ga za buduće generacije", ocijenio je.

Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović mišljenja je da se danas mora biti ponosan, jer je dokazano da jedna zemlja sa susjedima može napraviti veličanstven projekt. Smatra da, ukoliko BiH to bude znala iskoristiti, a četiri zemlje udruže napore i trud, projekt može doprinijeti razvoju turizma, ekonomije i zdravstvenog turizma na temelju te kulturne industrije.

Pomoćnica ministra kulture Hrvatske Sanja Šaban navodi da je Hrvatska u posljednjih deset godina uložila puno truda u istraživanje stećaka. Ističe da su od stotinjak za nominaciju izabrana dva lokaliteta nekropola zbog njihovog broja, slojevitosti lokaliteta, te ukrasa i natpisa.

Predsjednik Nacionalne komisije za saradnju s UNESCO-om Crne Gore Branislav Mićunović poručuje da regionalna saradnja zemalja treba počivati na sličnim projektima, uz ocjenu da su stećci jedan od najznačajnijih međudržavnih regionalnih projekata u oblasti kulture kojim je potvrđena misija na očuvanju zajedničkog kulturnog naslijeđa.

Na Listu svjetske baštine UNESCO-a do sada je upisano oko 1.000 dobara. Ujedno, od 70.000 evidentiranih stećaka više od 60.000 ih se nalazi na teritoriji BiH.