U crnogorskim vodama plivaju dvije vrste delfina

Inozemna ekipa volontera i stručnjaka za morsku biologiju, koji sudjeluju u projektu "Montenegro Doplhin" s fokusom istraživanja prisutnosti dupina u vodama crnogorskog dijela Jadrana i kako ih sačuvati potvrdila je prisutnost 46 jedinki dviju vrsta u Crnogorskom primorju.

Istraživanje je dio inicijative DMAD/ MMRA pokrenute u Turskoj u koju su se uključili brojni volonteri – znanstvenici, profesori ili studenti morske biologije iz više europskih država. Njihove aktivnosti usmjerene su na akvatorij Turske, Grčke, Italije, Albanije i Crne Gore.

Na projektu "Montenegro Doplhin" radi 15 volontera iz cijelog svijeta. Ekipa na čijem je čelu marinska biologinja dr. Aylin Akkaya iz Turske, stacionirana je u Ulcinju, ali već gotovo godinu dana radi na terenu i pučini duž cijelog crnogorskog dijela Jadrana.

Ovih dana njihov fokus je na prikupljanju podataka o populaciji dupina u zaljevu Boke kotorske, a svoj projekt će sljedeći tjedan i službeno predstaviti javnosti na prezentaciji 30. kolovoza u Porto Montenegru.

"Osim strogo znanstvenog aspekta prikupljanja podataka i proučavanja populacije morskih sisavaca, prvenstveno dupina u Crnoj Gori, naš projekat je fokusiran i na praktični dio jer nam je cilj angažirati lokalne ljude, posebice mornare, ribare i jedriličare, koji bi mogli pomoći očuvanju životne sredine u Crnoj Gori i regiji južnog Jadrana", rekla je dr. Aylin Akkaya.

Prema njezinim riječima, oni su od rujna 2016. do danas proveli oko 200 dana na terenu i na moru i metodom fotoidentifikacije do sada su potvrdili prisustvo ukupno 46 jedinki dvije vrsta dupina u crnogorskim vodama. Njihovi podaci pokazuju da se ti dupini kreću duž cijelog primorja jer su iste jedinke nalazili kako kod Ulcinja, tako poslije i u samom zaljevu Boke.

 Akkaya je istaknula da je u Sloveniji i Hrvatskoj prikupljeno mnogo više znanstvenih podataka i provedeno istraživanja o tamošnjim populacijama dupina, a podaci za Crnu Goru još su relativno oskudni.

"Izuzetno je važno da najšira javnost postane svjesna koliko je more važno za ukupnu životnu sredinu i kolike mu opasnosti prijete od uništavanja prirodnih staništa za morske životinje, prekomjernog izlova morskih organizama, drastičnih promjena u prostoru i pretjerane urbanizacije na samoj obalnoj liniji, onečišćenja mora naftom, plastikom i drugim onečišćivačima, kao i raznim drugim čovjekovim aktivnostima", rekla je dr. Akkaya.

 Posebice je apostrofirala vrlo štetne učinke koje će na morske sisavce u južnom Jadranu nesumnjivo imati skorašnja istraživanja nafte i plina u podmorju koje je već dogovorila crnogorska vlada, a koja se obavljaju tzv. seizmičkim topovima kojih aktivnost i buka pogubno utječe na dupine,  kitove i tuljane.

"Ljudi moraju shvatiti da je more prirodno stanište i dom tih životinja, a ne naše jer je čovjek samo 'gost' u moru. Stoga se ljudi moraju maksimalno pažljivo odnositi prema tom predivnom, ali vrlo osjetljivom i krhkom prirodnom bogatstvu", zaključila je turska znanstvenica.