privreda

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Privreda u BiH ide uzlaznom putanjom, Mostar dobiva centar za maslinarstvo

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Marko Šantić izjavio je kako je protekla, 2021. godina bila godina laganog oporavka, dok će pravi privredni uspon Bosna i Hercegovina doživjeti iduće, 2023. godine.

29.01.2022. 10:31 / Izvor: Fena

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Marko Šantić izjavio je kako je protekla, 2021. godina bila godina laganog oporavka, dok će pravi privredni uspon Bosna i Hercegovina doživjeti iduće, 2023. godine.

"Nakon onog šoka u 2020. godini može se kazati da idemo uzlaznom putanjom i da je 2021. godina laganog oporavka u gospodarskom smislu u Bosni i Hercegovini, a kako će se ono odvijati u 2022. to ćemo tek vidjeti jer ima dosta elemenata koji će na to utjecati. Mi smo, ipak, jedna mala ekonomija koja je osjetljiva i ovisi o svim globalnim kretanjima u okruženju, pa i šire. Mislim da će 2023. biti prava godina gospodarskog oporavka i godina uspona za sve grane gospodarstva u BiH", kazao je Šantić u razgovoru za Fenu.

Istaknuo je kako izvješće Porezne uprave FBiH za 2021. pokazuje da je značajno veći prihod od uplata u odnosu na 2020. godinu, i to u iznosu od oko 9,5 posto, dodavši kako se pažnja treba obratiti na tržište sive ekonomije gdje bi se s većim kontrolama napravio pozitivan efekt.

Šantić je podsjetio kako su, u cilju smanjenja sive ekonomije i njezina minimiziranja, Federalna vlada i Federalno ministarstvo financija našli model uvođenja fiskalnih kasa, odnosno fiskalnih uređaja, međutim "pojavio se problem u realnom sektoru koji smatra da je uvođenje tog modela i na takav način, novi namet na privredu".

"Svatko onaj kojem je stalo do Bosne i Hercegovine nastoji nekim svojim angažmanima, pozitivno utjecati na sve procese koji se događaju u BiH. Tako i Federalno ministarstvo, odnosno Vlada sigurno nastoje dati svima istu šansu na tržištu i unaprijediti tehničke i tehnološke metode kontrole crnog tržišta", kazao je Šantić.

Istaknuo je pritom kako je Upravni odbor Komore na zadnjoj sjednici imao temu fiskalizacije te kako je, u komunikaciji s Federalnom vladom i Federalnim ministarstvom financija, predložio "miks softverskog i hardverskog rješenja".

"Prvo smo postavili upit o softveru, da se on promjeni, međutim vlada i ministarstvo su na neki način rekli da sigurno u narednih tri do pet godina ne postoje slobodna sredstva za tu svrhu", kazao je Šantić.

Dodao je kako se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neizravno oporezivanje, ali i međunarodni faktor.

"Smatram da se u taj proces trebaju uključiti i Uprava za neizravno oporezivanje jer i oni imaju korist od kontrole naplate, a i naši prijatelji međunarodni faktor, odnosno naši financijski prijatelji u međunarodnom smislu koji kroz raznorazne projekte mogu iznaći sredstva za financiranje ovog projekta, odnosno kvalitetnog projekta za ili pitanje softvera ili hardvera, uređaja i softverskih rješenja za što jednostavnije i efikasnije praćenje tržišta, prihoda, naplate i smanjenja sive, odnosno crne zone", istaknuo je potpredsjednik Privredne komore FBiH.    

Kada je u pitanju stanje u privredi, Šantić je upozorio na tendenciju rasta inflacije koja, kako kaže, ne ide na ruku privredi, a koja nije karakteristična samo za BiH, nego i za Europu i cijeli svijet. Tu je i nedostatak radne snage - problem kojeg BiH već ima i s kojim će se susretati i u narednim godinama, a čije će se rješenje, po Šantićevim riječima, morati tražiti na novim tržištima.

Brojni i značajni projekti u Privrednoj komori FBiH

Privredna komora FBiH, jedna od najvećih asocijacija privrednika u FBiH, može se pohvaliti nizom aktivnosti u protekloj godini, posebice velikim brojem projekata koji se provode kroz Komoru i s realnim sektorom i sa zemljama okruženja, kao i EU projektima te mnogim drugi projektima. 

Među njima su projekti jačanja konkurentnosti u drvnom sektoru, Jadransko-jonskoj strategiji pametnog rasta, visokoubrzanih konkurentnosti i zapošljavanja, prekogranične suradnje, visokog obrazovanja. stručnog osposobljavanja u tekstilnoj i metalnoj industriji, kao i projekti energetske efikasnosti, online poslovni susreti žena u poduzetništvu, te projekt identifikaciji ključnih prepreka za pristup stranim tržištima.

Mostar dobiva centar za maslinarstvo

Šantić je posebno istaknuo projekt COOPeR koji ima za cilj uspostaviti prekogranični centar za masline, posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.

"Riječ je o projektu vrijednom 880.000 eura, a govori o povećanju konkurentnosti proizvodnje maslinarstva, gdje bi u konačnici trebao zaživjeti centar za maslinarstvo u Mostaru i gdje bi naši maslinari imali sasvim zadovoljavajuće uvjete za rad", pojasnio je Šantić. 

Podsjetio je kako se u Hercegovini već pojavilo nekoliko proizvođača maslinovog ulja, odnosno maslinara koji imaju jako kvalitetan proizvod.

"Mi smo to prepoznali i aplicirali smo na projekt o prekograničnoj suradnji i dobili smo ga zajedno s Hrvatskom i Crnom Gorom. Trenutno radimo na mapiranju, odnosno označavanju maslinika po Hercegovini", istaknuo je jedan od čelnih ljudi Privredne komore FBiH.

Izrada strategije turizma za BiH

Pojavu pandemije koronavirusa uslužne djelatnosti su na neki način najviše osjetile, a posebice turizam kao značajna gospodarska grana u svijetu. U cilju oporavka turizma i njegova još većeg razvoja u BiH, Komora trenutno zajedno s USAID-om radi na projektu održivog turizma koji obuhvaća i izradu strategije turizma za BiH.

"Turizam u Bosni i Hercegovini, ruku na srce, nije bio toliko razvijen u organizacijskom smislu, on se na neki način više razvijao ad hoc, odnosno inicijativama privatnog sektora bez neke velike podrške županijskih, federalnih pa i državnih razina", kazao je Šantić, dodavši kako se može kazati da je ta podrška ipak značajnija u zadnje vrijeme.

Pojasnio je kako će navedena strategija predstavljati lanac vrijednosti u turizmu, podijeljen u četiri stupa - turistički proizvod, destinacijski marketing, kadrovi odnosno radna snaga u turizmu i pravno, odnosno poslovno okruženje.

"Ova strategija, po meni, po prvi put u BiH se radi na ispravan način. Svi akteri unutar turističkog sektora i realni sektor i izvršna i zakonodavna vlast i mi kao nositelji projekta i USAID, uključeni su u to i mislim da će to biti jedna od boljih strategija koja je rađena u BiH", kazao je.
 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti