U pripremi izrada strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2030. godine: Hidropotencijal najveći resurs RS

Cilj izrade strategije razvoja energetike RS do 2030. godine nije vezan samo za taj sektor, već i težnju da on postane najveći činilac ekonomskog razvoja RS.

Rekli su to 11.12.02009. godine resorni zvaničnici RS i čelnici Ekonomskog instituta iz Banja Luke i Energetskog instituta "Hrvoje Požar" iz Zagreba, konsultanti u izradi tog dokumenta, čija će radna verzija biti završena do kraja ove, a u parlamentarnu proceduru ući do aprila iduće godine.

Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS, nakon radionice održane o toj temi u Banjoj Luci, rekao je da će Strategija razvoja energetike dati putokaz i smjernice za dalje djelovanje u toj oblasti uključujući i buduće investicije. Istakao je da RS najveće resurse ima u hidropotencijalima koji trenutno učestvuju sa 45,5 odsto u ukupnoj proizvodnji struje. Iako je to, ukazuje, prilično veliki udio u poređenju sa drugim zemljama u regionu, on ističe da su rezerve značajne, jer je iskorišteno svega 36 odsto hidropotencijala.

"Kada bismo snagu naših rijeka iskoristili do maksimuma godišnja proizvodnja električne energije iz hidroelektrana iznosila bi oko 10.000 gigavat-časova, dok ovogodišnja ukupna proizvodnja struje u RS iz svih izvora iznosi 5.500 gigavata", naglasio je Glamočić.

On je rekao da se, pored toga, očekuje značajan razvoj gasnog sektora, te da se ne smije zanemariti niti iskorištavanje energije vjetra i sunca.

Goran Granić, direktor Instituta "Hrvoje Požar", smatra da RS ima povoljnu startnu poziciju u ovoj oblasti, jer će, ocjenjuje, za razliku od drugih evropskih regiona, bez velikih poteškoća svoju sektorsku politiku moći da ulopi u međunarodne propise i standarde.

"Odrednica strategije biće energetika koja samu sebe finansira utvrđivanjem realnih cijena za tržište uz izradu socijalnog programa za najugroženije kategorije stanovništva", istakao je Granić.

Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta iz Banja Luke, istakao je potrebu RS da ubrza svoj ekonomski razvoj kroz energetiku kako bi spremno dočekala ulazak BiH u EU. On kaže da postoje dva scenarija ekonomskog razvoja, od čega optimističniji predviđa budući kontinuirani godišnji privredni rast RS od 6,5 odsto, dok se prema realnijem planira rast od četiri odsto.