Nove šanse za izlazak iz krize bh. firmi: Na svjetsko tržište sa gotovim proizvodom

(Igor Gavran)

Preorijentacija ekonomskih aktivnosti, uz smanjenje izdataka, broja vladinih ustanova i broja zaposlenih, lijek je za zemlje u ekonomskoj krizi, izjavio je američki ekonomski stručnjak Richard Ran.

Zahtjev za preorijantaciju ekonomskih aktivnosti najviše se odnosi na SAD, jer je njihova privreda do sada bila fokusirana na usluge i finansije te im je potreban fokus na proizvodni sektor .

U bh. uslovima mjere koje bi vlasti svakako trebale poduzeti su smanjenje broja zaposlenih u administraciji i rezanje troškova, ali teško je očekivati da će se to desiti. Što se tiče preorijentacije ekonomskih aktivnosti, u BiH nije izražena potreba za takvom mjerom, ali je jedna od korisnih aktivnosti koje privrednici mogu poduzeti bez prevelike oslonjenosti na pomoć države.

"Mi smo, nažalost, na tako niskom nivou ekonomskog razvoja da ne možemo birati šta ćemo proizvoditi i ne možemo vršiti preorijentaciju. S ovako visokom stopom nezaposlenosti nama je dobro došla svaka vrsta proizvodnje", mišljenje je projekt - menadžera za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igora Gavrana.

Međutim, ono što naša privreda može učiniti u kontekstu preorijentacije ekonomskih aktivnosti je prelazak sa primarne proizvodnje na viši stepen tehološke obrade proizvoda. To se, prije svega, odnosi na metalsku industriju i poljoprivredu: umjesto izvoza baznih metala, moramo početi izvoziti gotove proizvode.

"Potrebno nam je da izvozimo što više gotovih proizvoda koji mogu biti konkurentni na tržištu", kazao je Gavran.

Istovremeno, postoje tržišta na kojima naši privrednici imaju izgledne šanse za uspjeh zbog dobrih političkih odnosa koje nisu iskorištene. Takav slučaj je s tržištem zemalja Bliskog Istoka.

"Imamo primjer s pokušajem izvoza vode u Katar, gdje su naši proizvođači trebali zajednički nastupiti, ali taj projekat nije realiziran i prilika je propala. Međutim, ima i pozitivnih primjera, a tu prije svega mislim na uspješno poslovanje bh. kompanija u Libiji, posebno u oblasti građevinarstva, ali i prehrambene industrije preko MIMS-ovih kompanija u Libiji", rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, naše kompanije imaju dobre šanse na iranskom tržištu, ali problem predstavlja strah od međunarodnih sankcija Iranu. Također, postoji još mnogo neiskorištenog potencijala za naše kompanije na tržište zemalja CEFTA i Evropske unije.

Jedan od značajnijih segmenata gdje bi bh. kompanije mogle ostvariti dobre poslovne rezultate je proizvodnja halal – hrane, što bi im omogućilo lakši ulazak na tržišta u Aziji. U tom smislu firme trebaju iskoristiti dobre odnose bh. Agencije za halal – certificiranje sa sličnim agencijama u inostranstvu.

"Kod halal-certificiranja je dobro što taj certifikat podrazumijeva i sve druge standarde kvaliteta hrane, tako da je to dodatna sigurnost za potrošače, ali i dobra prilika za uspjeh na tržištu. Primjer kako treba iskoristiti ovu prednost su kompanije iz Hrvatske, koje su uspjele ostvariti dobre rezultate na osnovu ovih certifikata", kazao je Gavran.

On je dodao kako halal – certifikat nije vjerski uslovljen i sve kompanije koje ispunjavaju uslove kvaliteta mogu imati taj certifikat.