U prodaji čak i lijekovi sa isteklim rokom trajanja

Meso i mesne prerađevine te mlijeko i mliječni proizvodi artikli su za koje kupci u BiH, nakon što se vrate iz trgovina, najčešće utvrde da im je istekao rok trajanja, potvrdili su u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.

Ta institucija i u protekloj godini evidentirala je žalbe koje se odnose na kupljenu robu koja je bajata, a zabrinjavajuća činjenica je da je riječ čak i o lijekovima.

"Apeliramo na potrošače da se što aktivnije uključe u proces kontrole isteka roka trajanja robe koju kupuju. Ukoliko primijete nepravilnosti na tom području neka najprije upozore trgovca, a ukoliko bi se taj slučaj ponavljao ili se sustavno provodi, potrošači bi trebalo o tome da obavijeste nadležna inspekcijska tijela ili da se obrate našoj instituciji", savjetuje Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.

Da je meso "najslabija karika" u prodajnim objektama pokazuje i saopštenje iz Administrativne službe grada Banjaluka, gdje su juče naveli da je Veterinarska inspekcija izvršila sedam kontrola, a utvrđena je samo jedna neispravnost, koja se odnosi na pošiljku smrznutog mesa iz Mađarske.

Interesantno je da, iako većina proizvoda koji se koriste za higijenu, imaju višegodišnje rokove, nije rijetkost da se i oni nađu u prodaji i onda kad ne bi smjeli da se koriste.

"Nedavno sam kupila lak za kosu, a kada sam došla kući i pogledala na etiketu shvatila sam da nešto nije uredu, odnosno da je rok naknadno 'prekucavan'. Skinula sam naljepnicu i uočila da ispod nje postoji drugi rok trajanja, vjerovatno 'pravi', a koji je prošao", ispričala je jedna Banjalučanka.

Ombudsmani kažu da najveću odgovornost za to što je roba na rafama, iako nije za upotrebu, snose trgovci. Dok pozivaju građane da Inspekciji prijave sve što kupe, a nije sa važećim rokom, i inspektori uvjeravaju da sa tržišta povlače svu spornu robu.

"Najčešće je riječ o proizvodima koji po svojoj prirodi imaju kraći rok upotrebe, kao što su mesni i mliječni proizvodi, osvježavajuća pića, konditorski proizvodi", kaže Pero Đurašinović, glavni republički inspektor za hranu.

Dodaje da velike količine hrane proteklog roka upotrebe povlače i sami trgovci. Ukoliko, pak, krše zakon, vlasnici trgovina rizikuju da budu "debelo" kažnjeni. Kazne se kreću od 600 do 18.000 maraka.

Treba reći da ukoliko dođe do trovanja hranom trgovcima prijeti još stroža kazna, jer se takva neregularnost u nekim slučajevima "tretira" i kao krivično djelo.