Za novčane doznake iz inostranstva plaća se porez od 10 odsto

Ako vam rođak iz inostranstva pošalje 100 maraka, Poreskoj upravi Republike Srpske dužni ste 10. Kazna za nepoštovanje ovog zakona u rasponu je od 500 do 1500 maraka. Trenutni propisi ne razlikuju pomoć porodici od naknada za obavljen posao putem interneta.

"Kada su u pitanju pokloni i novčane doznake iz inostramstva zakon nije predvidio izuzetke od obaveze prijavljivanja i plaćanja ovog poreza, takođe u slučaju postojanja sumnje banke su dužne da poreskoj upravi dostave sve podatke i informacije o depozitima i finansijskim transakcijama fizičkih lica na osnovu kojih se vrši utvrđivanje konkretne poreske obaveze fizičkog lica", kaže Dragan Zorić, načelnik Odjeljenja u sektoru za usluge poreskim obveznicama Poreska Dragan.

Banke šalju informacije tek ukoliko se na neki račun uplati više od 30 hiljada maraka. Bilo kako bilo, u BiH se putem banaka protekle godine slilo više od 2 milijarde maraka. To znači da je čak 200 miliona trebalo da završi u entitetskim budžetima. Koliko je stiglo “iz ruke u ruku” niko ne može sa sigurnošću reći.

"Vrijednost doznaka iz inostranstva raste iz godine u godinu, iako se primjećuje da je rast prije 2018. godine bio intenzivniji, dok su u 2018. godini doznake umjereno porasle za dva odsto", stoji u saopštenju.

Sav taj priliv novca iz inostranstva ima mnogo više pozitivnih, nego negativnih uticaja, tvrde ekonomisti. To se najbolje vidi u građevinskom sektoru.

"Naši ljudi koji su otišli u inostranstvo veliki broj njih želi da riješi stambeno pitanje u BiH i kroz taj način, odnosno kroz ulaganje u nekretnine, veliki dio novca se praktično vraća u BiH. Tako da je teško sad utvrditi koliko je tačno novca koji se vrati, odnosno koji dođe od naših ljudi koji su u inostranstvu mimo regularnih platnih tokova, ali sigurno da možemo govoriti o nekoliko desetina procenata više u odnosu na ono što pokazuje zvnična statistika", kaže kaže iz Udruženja ekonomista Republike Srpske "SWOT", Rade Šegrt.

Najveći dio novca dolazi iz zemalja u koje se narod sa naših prostora najviše odselio. To su zemlje Zapadne Evrope, Skandinavija, Sjedinjene Američke države, Kanada i Australija, kažu iz Centralne banke.