Panel na temu "Osam stvari koje treba da znate o srednjem dohotku u tranziciji" koji je upriličen tokom jučerašnjeg rasporeda EBRD konferencije, privukao je pažnju stručnjaka iz polja ekonomije koji dolaze iz zemalja sa srednjim dohotkom.
Događaj je realiziran kao interaktivna diskusija na visokom nivou o izazovima sa kojima se suočavaju zemlje sa ekonomijama srednjeg dohotka a bazirano na nedavnom izvještaju EBRD-a.
Fokus diskusije je bio na načinima tranzicije zemalja sa statusa niskog dohotka na srednji do visokog dohotka i kako su se oni mijenjali tokom vremena - odražavajući tehnološki napredak, starenje stanovništva i klimatske promjene.
EBRD je pobrojao tih 8 stvari prema sljedećem redoslijedu u svom ekonomskom izvještaju:
1. Ekonomska reinvencija
2. Prethodni, već ostvareni uspjeh
3. Investitranje i upravljanje
4. Mreže socijalne sigurnosti
5. Infrastruktura
6. Produktivnost MSP-a
7. Zeleni rast
8. Finansije
No, kako zaista zemlje malih ekonomija izlaze iz kriza stagnacije u statusu zemlje srednjeg dohotka, kako se na njih odražava odliv pameti, migracije, ekonomija koja ne djeluje po FDA standardima i nedovoljna ekološka osviještenost u poslovanju, te kako privatizacija utiče na poslovnu atmosferu u zemljama u kojima se ona dešava i ko treba da preuzima odgovornost za loše privatizacije, pitanja su koja su bila ključna unutar panela.
Sergei Guriev, jedan od panelista i vodeći ekonomista u EBRD-u, kaže da kada je u pitanju odliv pameti iz zemalja srednjeg dohotka koje su male, kada gube svoje najbolje primjere to je veliki problem za te zemlje, te da je geografska pozicioniranost takve zemlje jako važna u tom smjeru.
"Jedini način da se takva kriza prevaziđe je da se stvore uslovi za nova radna mjesta koja su adekvatna za ljude visokih kompetencija, poslove koji doprinose dobrom životnom standardu i samoostvarenju.", kaže Guriev.
Guriev takođe ističe kako u tom smjeru za dobar primjer mogu poslužiti start-upovi koji su u eskpanziji u zemljama Balkana te da povećanjem umreženosti i novih tehnologija, veličina zemlje postaje manje bitna.
"Danas ako napravite dobar start-up u Beogradu na primjer, vaše tržište nije samo Srbija niti zemlje Balkana već cijela Evropa, a brisanjem granica tržišta sve je više mogućnosti za mala i srednja preduzeća i poduzetnike." zaključuje Guriev.
Beata Javorcik, profesor ekonomije na Oxford Univerzitetu i jedan od panelista, je stava da je privlačenje pažnje FDA dio strategije da se prevaziđe zamka stagnacije u ekonomiji srednjeg dohotka te da FDA može pomoći u dijelu investicijske produktivnosti, jer je FDA spoj kapitala i znanja te da direktnim donošenjem znanja u neku zemlju to može u startu povećati ukupnu produktivnost.
"Postoji bojazan da će velike korporacije iz velikih zemalja prebacivati deponije svojih proizvodnih pogona u zemlje u kojima su pravila o ekologiji manje rigorozna. Međutim, nemamo kredibilan dokaz koji pokazuje neke bogate zemlje koje su narušile ili pokušale izbjeći na takav način FDA propise u svojim matičnmim zemljama.", kaže Javorcik.
Javorcik kaže da privatizacija ima dobre i loše strane ali su vlade te koje trebau preuzimati odgovornost realizacije privatizacije i njenih posljedica.
Usluge koje intenzivno koriste znanje danas se mogu izvoziti slično kao i proizvodni proizvodi u prošlosti, dok sama proizvodnja zapošljava manje radnika. Izgradnja mreža socijalne sigurnosti i postizanje zelenijeg ekonomskog rasta postaju sve važniji elementi tranzicije srednjeg dohotka.
Igor Lukšić, Direktor javnog sektora za Jugoistočnu Evropu, PricewaterhouseCoopers d.o.o., naglašava kako je ovaj događaj jako velik za BiH, i ne samo za BiH već i zemlje regiona, da se nada da će događaj kao takav biti i prepoznat i da će BiH ali i zemlje regiona to znati iskoristiti u svoju korist.
"Mi smo svi middle income zemlje i izvještaj koji je EBRD napravio i prezentirao na temu zamke srednjeg dohotka upravo reflektuje ono oko čega se trebaju zapitati vlastodršci i oni koji odlučuju u predmetnoj zemlji, na koji način da odgovore tom izazovu.", ističe Lukšić.
Prema Lukšiću, zemlje regiona su ili jako blizu toga da upadnu u zamku stagnacije u srednji dohodak ili su već u toj zamci jer zemlje u regionu načelno imaju problem u svemu, nemaju dovoljno inovacija, imaju infrastrukturalni deficit ili im ekonomija nije dovoljno ekološki osviještena.
"Kad sumirate sve te i još više nedostataka zaključak je da zemlje regije treba učiniti otvorenijim za šanse. Kada pogledate trendove rasta domaćeg proizvoda čini se kao da nam trebaju decenije i više da sustignemo nivo najrazvijenih zemalja. Ali, šta je to što u našem pristupu treba promijeniti da ne stagniramo je pitanje na koje treba odgovoriti.", kaže Lukšić.
Osvrčući se na velike migracije i odlazak mladih iz zemalja regiona, Lukšić kaže da se mi svi u zemljama regiona krećemo ali ne vidimo tu dinamiku, a ako ne vidimo tu dinamiku i ako ne osjećamo da se stvari mijenaju, što je slučaj u našim zemljama, da se gubi entuzijazam.
Kaže da je upravo ta svjesnost da je danas bolje nego prošle godine, ili prije pet ili deset godina ključni motivator jer u suprotnom, talentovani mladi i sposobni ljudi upoređuju svoje šanse i traže svoje prilike negdje druga a to je pogubno jer je ljudski kapital nenadoknadiv.
"Ako su BiH i region spremni otvoriti vrata ljudskom kapitalu nevezano odakle ti ljudi dolazili, ako shvatimo da to povećava sposobnosti naših ljudi ali i naše sanse za brzim razvojem i za pretvaranjem naših ekonomija u mnogo dinamičnije ekonomije onda smo na pravom putu a u tom smislu su direktne strane investicije jako važne.", zaključio je Lukšić.
N.K.
