Novi Zakon o PDV-u: Zanemarena rješenja koja bi unaprijedila bh. privredu

Institut za razvoj mladih KULT se već nekoliko godina vrlo aktivno zalaže za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Zakon o PDV-u). U okviru inicijative okupljamo stručne sagovornike/ce i privrednike/ce iz cijele BiH. Zajednički stav svih nas je da mali privrednici trebaju plaćati PDV po naplaćenim umjesto izdanim računima, ali i da rok za plaćanje PDV-a treba pomjeriti na kraj mjeseca. Predložene izmjene Zakona u biti ne donose nikakve značajne promjene koje bi unaprijedile i podržale bh. Privredu.

Struka kaže da bi uvođenje ovakvog modela bilo opravdano, izvodivo i najviše pravično prema privrednicima. Stručno obrazloženu inicijativu za ovakav model, a podržanu potpisima preko 30.000 privrednika u BiH, Institut je uputio prema Upravi za indirektno oporezivanje i njenom Upravnom odboru u junu 2016. godine. Predloženo je da mali privrednici plate PDV državi tek kada i oni naplate svoje račune od kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili,  zatim da imaju pravo na odbitak ulaznog poreza tek u onom trenutku kada svom dobavljaču plate primljene robe i usluge, te da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa 10. na zadnji dan u mjesecu.

Ovakav prijedlog izmjene je u skladu sa Direktivom Evropske unije i već se provodi u zemljama EU.

Kada smo inicijativu uputili prema Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, a zatim i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uslijedio je negativan odgovor. Svjesni da se ova izuzetno važna tema ne smije zaboraviti i da je potrebno ponovno staviti u fokus donosioca odluka, apelujemo da se u aktuelne izmjene Zakona o PDV-u uvrsti mišljenje privrednika koje je Institut zagovarao. Vjerujemo da će donosioci odluka pokazati volju i spremnost da zakone u Bosni i Hercegovini prilagode zakonima u zemljama Europske unije, pa tako i ovaj Zakon o PDV-u, kako bi podržali i pomogli likvidnost, rast i razvoj bh. privrede.

Veliki broj mladih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, i zbog nepoticajnog privrednog okruženja. Iako nova istraživanja pokazuju da mladi povećano pokazuju interes za bavljenje biznisom, ekonomski ambijent ih odbija od toga i indirektno im poručuju da svoje potencijale iskoriste u Evropskoj uniji.