Problem bh. poslodavaca: Niska produktivnost i angažiranost radnika

Iz zemlje u političkoj krizi građani svakodnevno odlaze u potrazi za boljim životom. Koliko su Bosanci i Hercegovci produktivna nacija i koji su to glavni problemi zbog kojih ni realni ni javni sektor nisu na visini onih u razvijenom svijetu, provjerila je Federalna.ba.

Zadovoljniji radnik - efikasniji kolektiv: tako bi se u najkraćem mogla predstaviti radna produktivnost.

Prema nekim podacima, 84 posto uposlenika radi efektivno sedam i po sati dnevno, dok više od 40 posto uposlenih na pauzama tokom radnog vremena provede gotovo sat vremena. Na bolovanju svaki radnik u BiH u prosjeku godišnje provede 15 dana, dok je evropski prosjek 7,4 dana. Ovo direkto utječe na konkurentnost bh. ekonomije.

"Bavimo se metalnom industrijom pa nam trebaju specijalizirana znanja i vještine i jako je teško nabaviti takvu radnu snagu ovdje. Ljudi nam odlaze svaki dan preko granica", priča Dajana Prakljačić, predstavnica kompanije iz Usore.

"Trošak apsentizma drugi najveći trošak rada odmah iza plaća", ističe Damir Kovačević, dopredsjednik Instituta za upravljanje apsentizmom iz Zagreba.

Poslodavci kažu da mladi ljudi češće izostaju od starijih, dok su kod starijih izostanci duži. Pored direktnih troškova rasta izostanaka tu su i troškovi edukacije, nadzora, zamjenskih kadrova. Priznaju da je kvalifikovane radne snage sve manje na tržištu i da nema strateškog rješenja ovog problema.

"Kako zadržati i motivisati radnike da oni firmu prepoznaju kao svoj dom i imaju dodatne elemente motivisanja", kaže Ismar Alagić, direktor Tešanjske razvojne agencije.

"Radnici naglo odlaze. Često se događa da odlaze i bez neke posebne najave", priča Edin Bajrić, direktor kompanije iz Bihaća.

Problem niske produktivnosti i angažiranosti radnika nema samo realni sektor. Posebno je to izraženo u sektoru javne uprave, kojoj se, prema nekim procjenama, isplati i do 35% plate za rad koji se nikad ne obavi. Slična je situacija i u susjednoj Hrvatskoj.

"To je prividna prisutnost, radnik dolazi na posao, a ne radi ništa. Rekao bih da je to veći problem javnog sektora nego što je sam apsentizam", ističe Kovačević.

Posebno političarima nedostaje produktivnosti, ali i odgovornosti da svojim primjerom pokažu da u državnim institucijama rade za građane, opće dobro, a ne samo za svoju korist. Dok proizvode vještačke krize i istovremeno povećavaju svoje plate, redovi pred stranim ambasadama bit će sve duži i produktivnosti se može radovati jedino Njemačka, koja širom otvara svoja vrata od 1. marta.