USK opterećen dugovanjima po osnovu neizvršenih sudskih presuda

Pored Zeničko-dobojskog, Unsko-sanski kanton također je opterećen dugovanjima po osnovu neizvršenih sudskih presuda. Nacrt ovogodišnjeg budžeta Unsko-sanskog kantona iznosi 239 miliona maraka, a dug po osnovu naizvršenih sudskih presuda je 180 miliona. Kada i kako će ova dugovanja biti isplaćena?

Rasema Delić, prosvjetna radnica iz Bihaća ima neizvršene pravnosnažne sudske presude za period od 2002. do 2006. godine. Nakon toga je prestala sa tužbama, jer su pristizale sudske takse koje nije mogla redovno plaćati. Godine 2005. su joj isplaćena dugovanja za 2003.

"Išli smo s ciljem da ostvarimo svoja prava kao radnici i ostvarili smo ih, jednim dijelom. Dobili smo presude. Druga strana to nije ispoštovala i to je apsurd i nelogično da u državi u kojoj se treba poštovati zakon, radnici takva prava još nisu ostvarili", kaže Rasema Delić, prosvjetna radnica.

Sve je počelo 2002. godine, zbog kršenja kolektivnih ugovora. Iz godine u godinu broj presuda se povećavao, baš kao i dug. I kamate su bile sve veće, jer za isplatu dugovanja nikad se nije našlo novca u budžetu.

Godine 2007. broj sudskih presuda iznosio je 5.500. Danas se ta brojka popela na 11.750. Glavnica duga je 80 miliona, dok je kamata premašila cifru od 100 miliona.

Zbog neizvršenja po osnovu pravosnažnih sudskih presuda, oko 70 građana Unsko-sanskog kantona uputilo je apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava. Presude su donesene u njihovu korist, a kantonalnim vladama je na zajedničkom sastanku premijera i ministra finansija naloženo da izrade Akcioni plan sa mjerama i planom isplate. Iz Ministarstva finansija Unsko-sanskog kantona navode da će u ovogodišnjem budžetu biti planirana dva miliona, dok će od naredne godine za ovu namjenu biti planirano 5,7 miliona maraka.

"Predložili smo 20 godina od 2020. do 2040. godine i predložili smo dinamiku plaćanja. Sada to ured zastupnika mora proslijediti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu”, kaže Vedran Prša, ministar finansija Unsko-sanskog kantona.

Nevzet Veladžić, profesor na Pravnom fakultetu u Bihaću, kaže da će ovo biti dio akcionog plana države Bosne i Hercegovine, te da nije siguran kako će Evrospki sud za ljudska prava prihvatiti takav plan zbog člana 6, Evropske konvencije o ljudskim pravima.

"Po dinamici koju su oni predložili, treba 30 godina da isplate glavnicu, vjerovatno još toliko treba da isplate kamate. Ako govorimo o 60 godina, šta je onda član 6 Evropske konvencije za ljudska prava koji govori o razumnom roku”, kaže Nevzet Veladžić, profesor na Pravnom fakultetu u Bihaću.

Drugi način je, ističe ministar finansija, sporazum o nagodbi, odnosno da se imaoci presuda odreknu kamate i jednog dijela glavnice.

"Mi bi odmah pokrenuli taj postupak i odmah bi, ove godine, ti ljudi koji se prijave bili i isplaćeni. Mi bi nastojali postići povoljan kredit sa nekom od komercijanih banaka, gdje bi kamata bila tri posto, a ne 12 koliko sad plaćamo”, kaže Vedran Prša, ministar finansija Unsko-sanskog kantona.

"Mi se ne slažemo s tim da to ide na taj način, ali šta je tu je, do pojedinca je kako će svoju tužbu da rješava”, kaže Samir Fajić, predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja Unsko-sanskog kantona.

Oba doma Federalnog parlamenta usvojila su novi Zakon o visini stope zatezne kamate. Osim smanjenja sa 12 na deset posto godišnje, propisano je da iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga. Šta će to konkretno značiti?

"Nisam upoznat sa tekstom, tako da ne mogu definitivno govoriti o tom zakonu na relevantan način. Ali, u svakom smislu ono što je temeljno načelo je da se ne može retroaktivno odnositi”, kaže Nevzet Veladžić, profesor na Pravnom fakultetu u Bihaću.

Dug od 180 miliona maraka po osnovu pravosnažnih sudskih presuda veliki je problem ovog kantona. Da je država na vrijeme reagirala, sigurno ne bi bio ovoliki, a posebna priča je odgovornost onih koji su doveli kanton u ovu poziciju.