Lična karta sigurna, prebivalište problem

Obrazac nove, biometrijske lične karte, čije izdavanje u BiH počinje 1. marta, siguran je i na njega ne utiče činjenica da još nisu usvojene izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu bh. državljana, potvrđeno je juče u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

"Uvođenjem memorijskog elementa na ličnoj karti definira se pojam digitalnog identiteta i lična karta sa izjednačava sa biometrijskim pasošem u elektronskom smislu, što garantuje dodatnu sigurnost samog dokumenta.  Međutim, EU je identificirala rizik vezan za nedovoljno dobre mehanizme kontrole prijave prebivališta, što direktno utiče na sigurnost sistema ličnih dokumenata", kaže Amila Opardija, glasnogovornica IDDEEA.

Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović najavio je da će se početkom marta ponovo u parlamentu BiH naći izmjene i dopune Zakona o prebivalištu, a kojima će biti onemogućena sadašnja praksa fiktivnih prijava prebivališta. Ove izmjene prošle godine u parlamentu su odbili poslanici SDA, SDP-a, SBB-a i SBiH, a Nović upozorava da će, ako ne budu sada usvojene, biti ugrožena bezbjednost svih dokumenata. Suština predloženih izmjena zakona je da se građanin može prijaviti na adresi samo ako ima dokaz o vlasništvu, suvlasništvu ili posjedovanju objekta za stanovanje  ili ako predoči ovjereni ugovor o zakupu.

U strankama koje su lani bile protiv ovog rješenja kažu da ga opet neće podržati u parlamentu. Denisa Sarajlić-Maglić, iznoseći stav SDP-a, rekla je da su restriktivne odredbe kojima se prebivalište veže za imovinske odnose.

"Predložene izmjene neprihvatljive su jer negativno utiču na provođenje Aneksa 7 o izbjeglim i raseljenim osobama, ali i na bh. državljane koji imaju dvojno državljanstvo neke druge zemlje", istakla je Sarajlić-Maglićeva. Ona smatra da je i na osnovu važećeg Zakona o prebivalištu moguće  otkriti i kazniti sve građane koju su prijavljeni na adresama na kojima ne žive.

I Šefik Džaferović, poslanik SDA u Predstavničkom domu bh. parlamenta, tvrdi da postojeći zakon nudi sve mehanizme za sprečavanje i kažnjavanje fiktivnih prijava prebivališta. "Ponovo ćemo biti protiv izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu jer one ruše princip slobode kretanja unutar BiH koji je garantovan Dejtonskim sporazumom", dodao je Džaferović.

Iz IDDEEA podsjećaju da se BiH u  postupku ocjene sistema ličnih dokumenata u vezi sa bijelim šengenom obavezala da će stalno poboljšavati, odnosno smanjivati rizik u kompletnom lancu identiteta. Opardija kaže da je, kroz izvještaj u vezi sa monitoringom bezviznog režima, naglašeno da je potrebno da bude usvojen zakon o prebivalištu koji će poboljšati pravni okvir i kontrolne mehanizme."Kao dobro rješenje preporučuje se da se prebivalište veže za imovinske odnose, kako je i predloženo u Nacrtu zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, koji je odbijen u parlamentu BiH. Sigurnost sistema svih ličnih dokumenata je ugrožena ako ne postoje mehanizmi kojima se može utvrditi da li lice zaista živi na određenoj adresi i ukoliko to lice nije moguće naći na toj adresi", naglasila je Opardija.