Popis stanovništva: Eurostat ne poznaje entitetsko državljanstvo

 

Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici zadužilo je Agenciju za statistiku BiH da pri odabiru formulacije pitanja koja se odnose na etničko i vjersko izjašnjavanje, državljanstva kao i maternjeg jezika na obrascu P 1 popisnice, odaberu ona koja su u skladu sa važećim ustavnim i zakonskim rješenjima i da o tome obavijeste državne ministre. Definiranje pitanja na popisnici koja se odnose na izjašnjavanje u dijelu koji tretira etno-kulturološke karakteristike, upravo je jedan od spornih segmenata pred predstojeći popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

Treba se, naime, odlučiti da li će dio tih pitanja u popisnici biti zatvoren ili otvoren. Iz Republike Srpske su zatražili da popisnica bude potpuno otvorena, dok dio predstavnika iz Federacije BiH, prvenstveno iz reda bošnjačkog naroda, cijeni kako bi sistem poluotvorenih popisnica bio najidealniji (da pored kategorije Bošnjak, Srbin i Hrvat stoji: ne izjašnjava se, te ostali, uz nabrajanje 17 pripadnika nacionalnih manjina priznatih zakonom).

Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović istakao je da je Centralni popisni biro preporučio da se na popisu, koji će se u skladu sa izmjenama zakona održati od 1. do 15. oktobra, koristi isti sistem kao na probnom, održanom u oktobru 2012.

Na popisnici, odnosno obrascu P1 koji se koristio na probnom popisu, u kategoriji koja se odnosila na državljanstvo bile su navedene njih četiri: BiH, BiH i druge države, druge države i bez državljanstva.

A, iz RS-a su zatražili da se uvede i mogućnost unošenja entitetskog državljanstva. Međutim, navođenje entitetskog državljanstva ne samo što nije u skladu sa zakonskim rješenjima već i pravilima EUROSTATA, koji tretira samo nacionalno (državno).

Kada je u pitanju etničko/nacionalno izjašnjavanje na popisnom obrascu, na probnom popisu bilo je navedeno pet opcija: Bošnjak, Srbin, Hrvat, ne izjašnjava se i ostali, sa mogućnošću da se u produžetku unese izjašnjenje o kojoj grupi ostalih se radi, odnosno pripadnosti nacionalnim manjinama.

"Taj sistem poluotvorenih popisnica, u dijelu koji se odnosi na etno-kulturološka pitanja, najbolji je model koji bi trebalo zadržati. On je u skladu sa Ustavom BiH, jer tretira pripadnost konstitutivnim narodima i ostalim, sa mogućnošću slobodnog izjašnjenja šta se pod tim podrazumijeva", ocijenio je Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH. Najviše opcija, šest, bilo je za vjeroispovijest i to: islamska, katolička, pravoslavna, agnostik, ateist i ne izjašnjava se.

"U skladu sa članom 12, lica koja su obuhvaćena popisom nisu obavezna izjašnjavati se o nacionalnoj/etničkoj i vjerskoj pripadnosti, a obrazac će sadržavati pouku o tome", navedeno je u Zakonu o popisu stanovništva domaćinstava i stanova u BiH.

Za maternji jezik bile su tri opcije: bosanski, hrvatski i srpski jezik. Procjena je da će se pitanje maternjeg jezika morati proširiti na dva, s obzirom na to da veliki broj osoba u BiH koristi, odnosno upotrebljava više jezika smatrajući ih svojim, a to je posebno izraženo kod nacionalnih manjina. Proširenje kategorije za dva maternja jezika su i preporuke međunarodnih eksperata.

Na prijedlog Agencije za statistiku BiH, Vijeće ministara BiH dalo je na posljednjoj sjednici suglasnost na okvirni plan popisnih aktivnosti za popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013, u dijelu koji je do sada usaglašen. Okvirni plan sadrži paket mjera s jasno definiranim nositeljima poslova i rokovima za njihovo izvršavanje, te uključuje aktivnosti u oblastima zakonodavstva, koordinacije, vođenja procesa, javne kampanje, logistike popisa, ljudskih resursa, pretpopisivanja i glavnog popisivanja, uključujući i popis osoba koje žive u inostranstvu, kao i obrade podataka. Preostala otvorena pitanja, etničko i vjersko izjašnjavanje, pitanje državljanstva i maternjeg jezika, bit će predmet daljnjeg usaglašavanja o kojima će se Vijeće ministara BiH naknadno izjasniti.

Državni ministri su prihvatili i dodatnu finansijsku potporu Europske komisije za popis stanovništva iz preostalih sredstava Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) 2009. od 7,5 miliona eura.