Bajić: Aerodrom Sarajevo u svakodnevnim gubicima, izlaska iz krize još nema

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Bajić: Aerodrom Sarajevo u svakodnevnim gubicima, izlaska iz krize još nema

Stavljanje pod kontrolu širenja koronavirusa je preduvjet za ponovno uspostavljanje redovnih linija i vraćanja na staro.

10.09.2020. 10:06 / Izvor: Akta.ba

Pandemija koronavirusa pogodila je sve segmente društva pa tako i aerodromske usluge i poslovanje jedinog sarajevskog Aerodroma.

Da izlazak iz krize još nije blizu potvrdio je za Akta.ba novi v.d. direktora Društva Alan Bajić.

"Zračni promet je još uvijek jako pogođen posljedicama pandemije koronavirusa. Stabilizacija prometa, vraćanje i uspostavljanje novih linija te redovnost istih ovise od mjera koje se provode u svakoj pojedinoj državi pa tako i u BiH. Međunarodni aerodrom Sarajevo je u svrhu ekonomskog održanja poslovanja i očuvanja radnih mjesta primjenio mjere štednje i racionalizacije troškova u svim segmentima”, govori Bajić.

Kazao je da su nivo usluga i aerodromski kapaciteti usklađeni sa propisanim mjerama iz naredbi nadležnih kriznih štabova i nastoje bez obzira na novonastalu situaciju da korisnicima njihovih usluga svakodnevno osiguraju adekvatan nivo usluga.

Kada se govorimo o poslovnim procesima koji su najviše pogođeni, Bajić  kaže da su to svakako tzv. "core" ili ključni procesi a to su u ovom slučaju prihvat i otprema zrakoplova, putnika i stvari te prateće djelatnosti.

"Usljed dešavanja koje je prouzrokovala pandemija koronavirusa Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi značajan pad aviooperacija i pad broja putnika. U periodu 01.03. - 31.08.2020. godine, imali smo smanjenje fizičkog obima aviooperacija za 70 posto, dok je fizički obim putnika imao smanjenje od 90 posto, u odnosu na isti period prethodne godine. Sve to naravno odražava se na velike i značajne gubitke koji su na dan 31.07.2020. iznosili blizu 8 miliona KM", kaže Bajić.

Jasno je da je u ovakvim situacijama potrebna pomoć vlasti. Bajić nam je kazao da je uprava Društva u stalnoj komunikaciji sa vlasnikom, Vladom FBiH.

Nedavno je sa premijerom Novalićem održan i sastanak u vezi osiguranja garancija za kreditni aranžman kod Razvojne banke i saglasnost za kolaterale kod komercijalnih banaka kako bi se osigurala sredstva neophodna za kontinuitet poslovanja Društva.

"Nama je podrška neophodna. Ono što je dogovoreno je da se poduzmu aktivnosti da se Taksa za razvoj avijacije na nivou FBiH u iznosu od 10 EUR po putniku, "zamrzne" sa ciljem osiguranja uvjeta za brži povratak i dolazak novih aviokompanija na aerodrom Sarajevo. Osim toga, upućena je inicijativa prema Vijeću ministara BiH, Ministarstvu sigurnosti i MVP za ukidanje i liberalizaciju restrikcija - ograničenja putovanja u BiH čime bi se na direktan način pomoglo vraćanju ove grane privrede u normalne tokove", govori Bajić.

AKTIVNO SAOBRAĆA ŠEST AVIOKOMPANIJA

S obzirom da je situacija takva da se promjene dešavaju na dnevnoj razini što se svakako reflektira na učestalost obavljanja letova, kompanije koje operiraju i destinacije koje se uspostavljaju, sa sarajevskog Aerodroma trenutno leti Turkish Airlines (Istanbul) sa 7 letova sedmično, Pegasus (Istanbul) sa 4 leta, Austrian Airlines (Beč) 8 letova sedmično, Air Serbia (Beograd) 3 leta, Flydubai (Dubai) 2 leta sedmično i Croatia Airlines (Zagreb) 1 let sedmično.

Aviokompanije su te koje uspostavljaju linije, a na osnovu procjena i analiza tržišta, odnosno interesa građana za određene linije. Kompanije posebno prate mjere koje se provode prema stranim državljanima prilikom ulaska u našu zemlju i obratno kada je riječ o stranim i bh. državljanima prilikom ulaska u druge zemlje.

"S obzirom da su u većini zemalja još uvijek na snazi restriktivne mjere kada je u pitanju ulazak stranih državljana, to je ujedno i glavni razlog postepenog uspostavljanja broja linija od strane kompanija. Ono što je bitno naglasiti je to da Međunarodni aerodrom Sarajevo kontinuirano radi na dovođenju / vraćanju aviokompanija u smislu da se procesi i uvjeti maksimalno prilagode zahtjevima aviokompanija i stvore preduvjeti za neometano uspostavljanje / vraćanje prometa u većem obimu", pojašnjava Bajić.

RAZVOJNI PLANOVI NA ČEKANJU

Razvojni planovi ovog Društva, kako Bajić kaže su svakako vezani za globalni razvoj situacije sa pandemijom COVID-19 i normalizacijom prometa. Stavljanje pod kontrolu širenja koronavirusa je preduvjet za ponovno uspostavljanje redovnih linija i vraćanja na staro, predpandemijsko vrijeme i promet koji je bio.

"O nekim novim razvojnim planovima možemo govoriti nakon stabilizacije situacije u kojoj smo se našli. U svakom slučaju naša misija ostaje osiguranje uvjeta za pružanje usluga sa najvišim stepenom sigurnosti uz maksimalno ispunjavanje javne funkcije i stvaranje funkcionalnog poslovnog ambijenta", kaže.

Aktivnosti na realizaciji najvažnijih investicija su nastavljene uz činjenicu da se radovi odvijaju usporeno iz razloga uzrokovanih pandemijom COVID-19 i problemima sa kojima se susreću izvođači radova a što se direktno reflektira na dinamiku izvođenja radova.

“Projekat modernizacije i dogradnje Terminala B se odvija usporenom dinamikom zbog već spomenutih razloga kao i aktivnosti na realizaciji projekta rekonstrukcije PSS-a, rulnica i dijela platforme koje se zbog svega navedenog odvijaju usporenom dinamikom”, kazao je Bajić.

Podsjećamo, projekt modernizacije i dogradnje Terminala B, vrijedan je oko 30 miliona KM i predstavlja najveći investicioni projekat u historiji Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Projektom je planirano dvostruko povećanje postojećih kapaciteta, proširenjem Aerodrom Sarajevo trebao biti u stanju opslužiti oko dva miliona putnika godišnje. Proširenje treba osigurati i dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže.

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti