Lindov: Potrebna i opravdana cjelovita rekonstrukcija tunela Crnaja

Profesor na sarajevskom Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Osman Lindov izjavio je da je potrebna i opravdana cjelovita rekonstrukcija tunela Crnaja na dionici magistralnog puta M17 Konjic-Jablanica.

"Tunel Crnaja je u veoma lošem stanju koje prerasta u segment potpunog zatvaranja ako se nešto ne uradi i to je stanje koje traje već 15 godina.  U prošlom periodu se više puta "probalo" sanirati stanje, ali to je bilo "krpljenje rupa", a ne rekonstrukcija. Znači, potrebna je i opravdana cjelovita rekonstrukcija", kazao je Lindov za Fenu.

Naglasio je da je neophodno napraviti sveobuhvatnu pripremu i osigurati adekvatnu regulaciju saobraćaja sa minimalnim potpunim obustavama saobraćaja, što podrazumjeva poseban sistem regulacije i osiguranje alternativnih trasa u blizini tunela.

Lindov smatra da bi bilo optimalno da se gradi nova cijev, a da saobraćaj ne bude obustavljen i da ide kroz postojeću cijev, te da nakon izgradnje ova postojeća cijev ostane za saobraćaj u slučaju nužde (saobraćajna nezgoda, radovi u tunelu i drugo).

Alternativni pravci koji bi služili za preusmjerenje saobraćaja, kako je dodao Lindov,  morali bi biti adekvatni i sa što manjim gubitkom vremena i troškova transporta.

Tunel Crnaja svojevrsna je "crna tačka" po studiji koja je predstavljana 2017. i čiji je voditelj u izradi bio profesor Lindov koji je i ovaj put naveo da je potrebno što prije krenuti sa rješavanjem te „crne tačke“ uz uvažavanje svega navedenog.

Analize iz te studije su pokazale da je stanje u pogledu smrtnosti uzrokovanih saobraćajnim nezgodama i uopće stanje sigurnosti cestovnog saobraćaja u BiH nezadovoljavajuće. Cestovna mreža u BiH se ubraja među slabo razvijene u Evropi. Starost cesta u BiH je oko 35 godina, a gustoća mreže je 0,414 (km/km2 ), odnosno 4.96 (km/1000 stanovnika), što je 2,5 do 4 puta manje nego u zemljama zapadne Evrope.

Isto tako, bosanskohercegovačke ceste zaostaju i po tehničkim pokazateljima, elementima trase, kao i po uzdužnim i poprečnim profilima u odnosu na ceste u razvijenim zemljama. Kada bi se primjenjivala mjerila država zapadne Evrope u pogledu gustoće cestovne mreže, u BiH bi trebalo da je već u eksploataciji više od 1.000 kilimetaara autocesta.

"S obzirom na nepovoljno stanje u BiH, sigurnost cestovnog saobraćaja potrebno je da se razmatra kao općedruštveni problem, koji se reguliše i rješava povezivanjem svih subjekata, snaga i resursa koji utiču na sigurnost cestovnog saobraćaja. Polazeći od značaja sigurnosti saobraćaja na cestama, vršenja poslova i zadataka koji se ostvaruju kroz kontrolu i regulisanje, postoji potreba za kontinuiranim analitičkim praćenjem stanja sigurnosti saobraćaja na cestama, njegovom unapređenju, obogaćivanju metodologije i sadržaja rada, jer model za ostvarivanje neke apsolutne sigurnosti u saobraćaju ne postoji", naglašeno je u studiji.

U tri godine, koje su bile obuhvaćene studijom, desilo se 18 saobraćajnih nesreća u tunelu Crnaja.

Na mreži magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine ima 109 lokaliteta koji su definisani po određenim kriterijima kao „crna tačka”. Kategoriju ''crnih tačaka'' zadovoljavaju one lokacije na kojima se u periodu od četiri uzastopne godine dogodilo više od 12 saobraćajnih nezgoda sa nastradalim osobama (poginulim, teže povrijeđenim i lakše povrijeđenim osobama u saobraćajnim nezgodama).