Profesor Lindov razvio inovativna rješenja budućeg saobraćaja u Sarajevu

Osman Lindov, inženjer saobraćaja i profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, razvio je nekoliko inovativnih rješenja budućeg saobraćaja u Sarajevu - The future of transport in Sarajevo, a sve u cilju stvaranje ljepšeg izgleda grada i ugodnijeg življenje u njemu.

Za Akta.ba je kazao da još prije par godina razvio nekoliko inovativnih rješenja za Sarajevo a koja su objavljena i u svjetskim časopisima, to su zapravo modularna inovativna rješenja za nesmetano i sigurno odvijanje prometa u gradovima, u ovom slučaju Sarajevu.

U pitanju je redizajn pješačke zone Ferhadija i Titove ulice, redizajnu tramvajske stanice Pofalići te redizajnu korita rijeke Miljacke.

"Predmet istraživanja u radu bio je da se utvrde relevantni parametri koji pokazuju trendove razvoja gradova sa aspekta prometa i kojim se tempom razvijaju i kakav je njihov uticaj na ranjive učesnike prometa pješake i bicikliste. Istraživanje je poslužilo da se daju modularna inovativna rješenja za nesmetano i sigurno odvijanje prometa u gradovima sa aplikacijom na grad Sarajevo, BiH. Prema istraživanjima evidentiran konstantni porast bicikala i njihovo učešće u prometu kao i povećanje gustine motornog prometa. Ovi parametri su svakodnevno vidljivi na ulicama glavnog grada i nije teško doći do zaključka da je neophodno iznaći rješenje ili prezentirati ideju koja bi bila temelj njenog daljeg razvoja", kazao je profesor Lindov.

GRADSKI PREVOZ U SLUŽBI STANOVNIKA

Danas okosnicu gradskog prometa u Sarajevu čine tramvaji koji prevoze polovinu od ukupnog broja putnika. Osim tramvajem, prijevoz se obavlja trolejbusima, autobusima i mini busovima. Globalni pravci razvoja Grada Sarajevo u periodu do 2023. godine sadrže i osnovne elemente obnove i razvoja prometa, globalnu strategiju razvoja javnog prijevoza putnika kao njegovog značajnog segmenta i imaju kao konačan cilj kvalitetan, komforan, siguran i pouzdan prijevoz, maksimalno prilagođen zahtjevima putnika.

Zadovoljavanje potreba korisnika je imperativ navodi se u njihovj studiji, te je u transformaciji javnog gradskog prijevoza potrebno osigurati korisnicima atraktivan, komforan, brz i sa aspekta cijene prihvatljiv javni prijevoz, uz što manja investiciona ulaganja i niže troškove eksploatacije.

Tramvajski promet u gradu Sarajevu se pruža središnjim dijelom grada i zauzima dužinu tramvajske mreže u iznosu 22,9km izveden u površinskom trasom sa električnim napajanjem iznad trase. Najveći problem sarajevskog tramvaja je njegova buka i zastarjelost, kao i način napajanja koji predstavlja zapletenu mrežu žica, vodova i stupova te utiču na vizualnu degradaciju cjelokupnog grada Sarajeva. 

Profesor Lindov kaže da inovativna rješenja tramvajskog prijevoza podrazumijeva rješenja koja će biti tiha, ugodna i vizualno dopadljiva za urbanu sredinu.

"Moderni niskopodni tramvaji, koji svoje napajanje crpe iz šina su idealno rješenje smanjenja buke i ukidanje napojnih mreža. Ovakav pristup omogućio bi ukopavanje tramvaja i izgradnjom biciklističkih staza na galeriji tramvajske rute. Širina pojasa tramvajskog prometa se kreće od 13m do 25m pa čak i do 70m na mjestima gdje se nalaze okretnice. Ukopavanjem tramvaja do visine prozorskog dijela doprinijelo bi da putnici imaju vizualno komunikaciju sa okolinom čime bi se izbjegao nelagodni osjećaj metroa i drugih sistema koji se kopaju pod zemljom, a sa druge strane ovakvo rješenje bi bilo usporedivo jeftinije od metroa. U dijelu raskrsnice došlo bi do potpunog spuštanja tramvaja pod zemlju i ponovnog izlaska neposredno poslije raskrsnice čime bi se dobila ne prekidanje protoka tramvajskog prijevoza na raskrsnicama što bi u dobroj mjeri povećalo sigurnost i obim prijevoza putnika tramvajskim prijevozom. Pokrivanjem adekvatnim nosivim platformama dobio bi se prostor koji bi se mogao iskoristiti kroz izgradnju biciklističkih staza na galeriji tramvajske rute, a mogao bi se koristiti i kao put hitnih medicinskih službi u slučajevima kada bi postojećim prometnicama bilo preopterećenje", govori profesor Lindov.

Redizajn tramvajskog prevoza - Pofalići

Redizajn pjesačke zone Ferhadija

Inovativna rješenja pješačke zone, profesor Lindov kaže, podrazumijeva zadržavanja pješaka u pješačkim zonama u periodu ne uvjetnih vremenskih prilika. Inovativna ideja se ogleda u postavljanju pokretnih panela cijelom dužinom pješačke zone koja bi omogućila pješacima normalno korištenje pješačke zone u svim vremenskim prilikama.

Stakleni, blago tonirani paneli bi bili postavljeni na okolnim zgradama sa projektiranim nosačima koji bi se izvlačili automatski u periodu nevremena ili prevelikog sunca u svrhu zaštite. Moderni izgled cjelokupne infrastrukture dat će građanima i šetačima priliku da i dalje uživaju u ljepotama ulice za šetanje. 

Redizajn ulica Titova

Također u periodu vrelina i toplotnih udara ne postoji nikakva zaštita izuzev okolnih zgrada koje trebaju pružiti prirodni hlad za šetače, a koji je nemoguće stvoriti radi samog položaja šetališta. Inovativna ideja se ogleda u tome da se cijela šetačka zona pokrije betonskim kupolama koje bi se uklopile u izgled zgrada koje bi omogućili pješacima normalno korištenje pješačke zone u svim vremenskim prilikama.

Betonske kupole sa lukovima bi bile fiksirane za zgradu i predstavljale bi sastavni dio infrastrukture. Nadstrešnice bi bile u kombinaciji sa izgledom svake zgrade i njene fasade zasebno, kako bi i dalje ostalo šetalište u lijepom ambijentu.

Redizajn korita rijeke - Obala

Danas se u svijetu sve više naglašava korištenje alternativnih vrsta prijevoza, umjesto motornog prometa, kroz izgradnju biciklističkih i pješačkih staza.

"Ovakvo razmišljanje koje je evropski orijentirano, zahtjeva detaljno i precizno planiranje raspoloživih površina koje će biti maksimalno iskorištene i u budućnosti upotrebljavane. Zamišljena dionica, za redizajn korita rijeke Miljacke i da se pruža cijelom dužinom oko 10 km. Isto tako, korito rijeke Miljacke služi i za prikupljanje svih okolnih voda kako potoka i rijeka sa brda također i otpadnih voda koje onečišćavaju rijeku, a i u dobroj mjeri prouzrokuju neugodan miris pogotovo u ljetnim mjesecima", pojašnjava profesor Lindov.

Cilj rekonstrukcije korita rijeke Miljacke i izgradnja biciklističkih i pješačkih staza jeste da se razvije biciklizam kao alternativni vid prijevoza, da se popularizira zdrav način života među građanima, posebice djecom i omladinom, te da se urbanizira gradska sredina i prate moderni evropski i svjetski trendovi.

"Izgradnjom i implementacijom predloženih inovativnih rješenja u pojasu rijeke, uvođenjem pokretnih traka i redizajniranjem šinskog prijevoza dobio bi se gradski prijevoz ugodan, miran ekološki i siguran prijevoz. Dobila bi se potpuno nova pješačka i biciklistička trasa koja je fizički odvojena od motornog prometa. Inovativnim idejama bi se grad načinio ugodnim za življenje sa vizualnog aspekta a pogotovo sa sigurnosne i ekološko prihvatljive sredine", kaže za kraj profesor Lindov.

I.M.