Čavalić: Za očekivati je značajnije zaduživanje vlada na domaćem tržištu

U svom biltenu za drugi kvartal ove godine, Centralna banka BiH navodi da su se zatvaranje određenih privrednih djelatnosti tokom vanrednog i stanja prirodne nesreće, smanjenje lične i investicione potrošnje i smanjenje javnih prihoda, uz smanjenje tražnje za našim izvozom, krajnje negativno odrazili na kreditni rast.

" Na pad kreditnog rasta u odnosu na prethodni kvartal (Q2 2020 / Q1 2020) koji je najuočljiviji kod sektora nefinansijskih preduzeća je uticala i opreznija kreditna politika banaka usljed rasta rizika poslovanja, ali i faktori na strani tražnje za kreditima, a uticaj na kreditnu politiku banaka su imali i moratoriji, kao i relativno visok nivo loših kredita. Pored toga, smanjenje broja zaposlenih zbog otpuštanja radnika te smanjenje plata u pojedinim djelatnostima i privremena obustava rada u nekim sektorima je sve zajedno doprinijelo rastu neizvjesnosti i rizika, s posljedicama na kreditnu aktivnost", navodi Centralna banka BiH.

Ranije smo pisali o izloženosti obuhvaćene nekom od posebnih mjera banaka u ukupnim kreditima iznose 1,03 milijarde KM ili 6,9% od iznosa ukupnih kredita.

"U segmentu stanovništa izloženosti obuhvaćene nekom od posebnih mjera iznose 143,9 milion KM i imaju učešće od 2,0% u ukupnim kreditima stnovništvu. U segmentu pravnih lica izloženosti obuhvaćene nekom od posebnih mjera iznose 890,9 miliona KM i imaju učešće od 11,4% u ukupnim kreditima pravnih lica", kazali su nam iz Agencije za bankarstvo. 

Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara, u prošloj godini  finansijski sektor je imao rekordno dobre performanse. Međutim, zbog Covid-19 pandemije, tačnije ekonomske krize koja prati istu, ove godine je došlo do drastičnog smanjenja potrošnje i investicija.

" Posljedično ovo znači manju potrebu za kreditima, što predstavlja rizik po domaći finansijski sektor i to, prije svega, banke, razumijevajući da je riječ o bankocentričnom sektoru. Trenutno je bankarski sektor stabilan. Za očekivati je značajnije zaduživanje vlada na domaćem tržištu, naročito ako se MMF aranžman prolongira za proljeće naredne godine. Mišljenja sam da će se ovaj trend nastaviti i u 2021. godini. Jednostavno, ne postoji potrošački/investicijski optimizam, a potreba za izvozom je minimalna u odnosu na raniji period. Bitno je navesti da nije došlo do nekog strukturnog poremećaja unutar finansijskog sektora, već prije svega do globalnog pada potražnje uslijed pandemije", pojasnio nam je Čavalić.

U oktobru su ukupni krediti nefinansijskim privatnim preduzećima iznosili 8,62 milijardi KM. 

Iz Agencije su u svom suprevizorskom izvještaju naglasili da je, kao odgovor na poremećaje u ekonomiji uzrokovane pandemijom, Agencija prilagodila svoj pristup superviziji poslovanja banaka. Agencija smatra da i banke trebaju dati važan doprinos u naporima da se ublaže društvene i ekonomske posljedice pandemije.

"Jedan od ključnih ciljeva naših mjera je osigurati da banke nastave kreditirati privredu. U skladu s dizajnom regulatornih reformi nakon posljednje finansijske krize, izgrađene su rezerve kapitala i likvidnosti na koje se banke sada trebaju osloniti. Korištenjem istih banke bi se zapravo ponašale odgovorno. U isto vrijeme, banke štite svoj kapital zadržavanjem dividendi i suzdržavanjem od isplate varijabilnih naknada, u skladu sa odlukama i preporukama Agencije. Kreditni rizik se ublažava zahvaljujući javnoj podršci, koja pomaže privrednim društvima pogođenim negativnim efektima pandemije i ublažava uticaj šoka na strani potražnje. Posebno se očekuje da će Garancijski fond Federacije Bosne i Hercegovine dobro funkcionisati u kombinaciji s mjerama koje poduzima Agencija.Vjerujemo da je u periodu koji je pred nama ključno razumijevanje važnosti podrške privredi i uspostavljanje adekvatnih i dinamičnih modela finansiranja. Banke će zasigurno imati interesa za nastavkom kreditiranja privrede i stanovništva", kazalis su,između ostalog, iz FBA-e. 

B.K.