Pandemija ubrzala digitalnu transformaciju u BiH

Bosna i Hercegovina kao zemlja u razvoju ima dosta prostora za napredak u tehnološkom smislu i digitalizaciju. Iako u našoj zemlji digitalizacija nije još uvijek u potpunosti zaživjela, ipak tehnološki napredaku kompanijama se razlikuje. Počevši od kompanija koje skoro da ne koriste digitalne tehnologije do onih koje su visoko digitalizirane.

"Bosna i Hercegovina zasigurno ima mnogo prostora za unaprijeđenje i to možemo vidjeti iz istraživanja koje provode renomirane svjetske kuće", smatra Senad Džananović, predsjednik Udruženja za digitalnu transformaciju.

U izvještaju istraživanja koje je proveo Svjetski ekonomski forum BiH je po ukupnoj konkurentnosti rangirani na 92. mjestu, po pitanju prihvata ICT tehnologija na 80., a po pitanju sposobnosti inoviranja na 117. mjestu.

Zakoni u BiH nisu prilagođeni digitalnom dobu

Razloge ovakvih rezultata možemo prije svega tražiti u nekoliko stvari. Prvi je nedovoljan nivo znanja potrebnog za promjenu paradigmi poslovanja koje zahtjeva digitalizacija, što dovodi do straha da se investira u nove tehnologije ili da se upravlja procesima digitalizacije.

Također, zakoni nisu prilagođeni digitalnom dobu i moraju se inovirati.

"Kada je ova oblast u pitanju dovoljno je da pogledamo primjenu digitalnog potpisa. Iako u Bosni i Hercegovini imamo Zakon o digitalnom potpisu, zvanično tzv. CA  tijelo, digitalni potpis se skoro nigdje ne primjenjuje. U ovom kontekstu treba navesti svakako da imamo i svijetlih primjera, kao što je legislativa u bankarskom sektoru, jer legislativa u navedenom sektoru prilično dobro prati onu iz Evropske unije i razvijenih ekonomija", pojasnio je Senad za Akta.ba.

Veoma nizak nivo informatizacije i automatizacije proizvodnih procesa, koji rezultira niskom produktivnosti i posljedično niskim platama u poređenju s platama kompanija iz Evropske unije.

"Malo tržište koje je zbog ratnih dešavanja u početku kasnilo za zemljama regiona i nedovoljna konkurentnost naših IT kompaniija da ozbiljnije izađu na međunarodno tržište dovodi do odliva stručnjaka", naglašava Džananović.

Sve ovo zajedno predstavlja ozbiljan izazov za IT tržište BiH. Najveći problem predstavlja nedostatak kvalitetnih IT stručnjaka koji će ostati u našoj zemlji i dobiti povjerenje velikih kompanija. U zadnjih nekoliko godina su napravljeni prilični iskoraci u obrazovnom sistemu i to je napredak. Samim tim povećan je broj programera, a sve više ima fondacija koje uviđaju njihovu vrijednost pa stipendiraju studenate na tehničkim fakultetima.

"Međutim, ako želimo ozbiljnije napredovati tu ljestvicu moramo i dalje podizati i ozbiljnije ulagati u razvoj IT industrije. Imamo odlične stručnjake i naše organizacije moraju imati malo više povjerenja u domaće kompanije. Vjerujem da na takav način kompletna industrija može puno brže napredovati", smatra Senad.

Kako bi pomogli razvoju razvoju IT struke i podigli ljestvice znanja svih koji koriste digitalne tehnologije, Senad i njegove kolege IT stručnjaci, su 2018. godine osnovali Udruženje za digitalnu transformaciju u BiH.

"Odlučili smo da ujedinimo što više domaćih i međunarodnih eksperata i da zajedno radimo na misiji izgradnje platforme kroz koju možemo dijeliti znanje i omogućiti napredovanje naših organizacija i naše zemlje na putu digitalizacije. Posebno mi je zadovoljstvo što smo tada dobili i podršku Ekonomskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu koji nam se pridružio kao suosnivač Udruženja, a koji je prepoznao kvalitete naše misije i želio i sam pomoći u realizaciji.  Udruženje će nastojati prije svega, kroz edukaciju spojiti ponudu i potražnju, te dati svim kompanijama i proizvodima jednaku šansu pristupa tržištu, te će pokušati pomoći IT industriji da nađe načine kako se određena rješenja mogu primjenjivati u praksi. Napredak možemo napraviti jedino zajednički, saradnjom sa svim stakeholderima kao i podizanjem svijesti i znanja svih stakeholdera", rekao je predsjednik Udruženja.

Digitalna transformacija ne predstavlja samo IT struku, već zahtjeva jedan holističan pristup i rad timova sačinjenih od IT stručnjaka, ekonomista, pravnika, forenzičara, predstavnika policije i drugih.

Pandemija ubrzala digitalnu transformaciju u BiH

S obzirom na to da su ljudi u vrijeme pandemije bili prinuđeni provoditi vrijeme u svojim domovima mnoge kompanije su pokrenule online narudžbe i napravili moderne online shopove. S obzirom na to da se još uviijek sa sigurnošću ne može tvrditi kada će pandemija završiti, digitalna transformacija je postala imperativ.

"Može se primjetiti da progres koji bi inače trajao 3-4 godine pandemija je donijela sa sobom u roku od 3-4 mjeseca. Međutim, takav ubrzan razvoj kako u svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini ima i svojih posljedica, jer nije adekvatno propraćen sa mjerama cyber sigurnosti. Ako analiziramo izvještaja svjetskih sigurnosnih kuća vidjećemo da je broj napada širom svijeta u 2020. godini rastao nekoliko puta. U ovom segmentu bih primjetio da su najčešća meta napada bili upravo računari koji mrežama kompanija pristupaju od kuće odnosno s udaljene lokacije", objašnjava Senad.

Ubrzanoj digitalnoj transformaciji sve više doprinose i startup-i.

"Mi u Bosni i Hercegovini moramo graditi duh poduzetništva, poticati i podržavati mlade kolege u pokretanju novih poslovnih inicijativa, novih startup-a, poticati kompanije da one osnivaju manje firme koje će se baviti inovacijama pa i onim koje će potencijalno napraviti disrupciju na tržištu", ističe Džananović.

U narednom periodu u procesu digitalizacije možemo očekivati: rast korištenja tzv. cloud usluga, dalju optimizaciju poslovnih procesa, još veći fokus na korištenje digitalnih kanala za isporuku usluga pri krajnjem korisniku, izgradnji jedinstvenog korisničkog iskustva čiji je cilj privući i zadržati klijenta, ali i osigurati tzv. konverziju  posjetilaca u klijente. Također, očekuje se sve veće korištenja naprednih tehnologija kao što su vještačka inteligencija, mašinsko učenje i proširena stvarnost.

E.O.