Šef Ureda WHO BiH: Najbolji lijek za strah od vakcina je prava i činjenična informacija

Dok raste broj zaraženih korona virusom, Bosna i Hercegovina još uvijek čeka na isporuku većeg broja vakcina. Najavljeno je masovno cijepljenje stanovništva, ali kampanja o vakcinaciji nema. Građani ne znaju kada će doći na red, jer vakcinu još uvijek nisu primile ni sve prioritetne skupine. O aktuelnim epidemiološkim temama za Glas Amerike govori dr. Fabio Scano, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH.

Dr. Scano, kako prema informacijama WHO, ocjenjujete trenutnu epidemiološku situaciju u BiH?

- U posljednjih nekoliko dana možemo primijetiti povećan broj slučajeva zaraženih korona virusom. Smrtnost je povećana globalno. Prisutno je nekoliko novih mutacija, što to ima utjecaj na širenje pandemije. Mjere su bile dosta pooštrene i pojedinci su to, zaista, poštovali. U BiH i Sarajevu je dosta povećan broj zaraženih, ali zbog implementiranih mjera vidimo efekte. Definitivno, još uvijek nismo riješili problem, ali znamo koje mjere funkcionišu. Nemojte ići na mjesta gdje je velika koncentracija ljudi, perite ruke, nosite masku, održavajte socijalnu distancu. Moramo nastaviti ovim tempom. Zdravstveni sistem je “prenategnut” i mjere mogu smanjiti pritisak. Svim medicinskim radnicima u BiH čestitam na požrtvovanom radu i posvećenosti pacijentima u vrlo teškoj situaciji. Izražavam saučešće svim porodicama koji su izgubili svoje članove.

Svjedoci smo nimalo povoljne društvene klime zbog kašnjenja u isporuci vakcina, velikog broja zaraženih i slično. Ko, prema Vašem mišljenju, ne radi dobro u BiH? Je li to vlast?

- Virusom se bavimo već godinu dana. Njegova kontrola je zajednički napor vlasti, ali i pojedinaca. Prepoznajem sav napor koji je urađen u posljednjih godinu dana od kako se virus proširio, posebno jesenas kada je bio povećan broj zaraženih. Ovo je rezultat koordiniranog odgovora i ono što vidimo sada je povećan broj slučajeva. Svuda u svijetu, pogotovo u europskoj regiji. Jako je važno da je to koordinisana, koherentna i kohezivna akcija u zemlji. Nakon godinu dana svi smo iscrpljeni, ali ne možemo pustiti da iscrpljenost pobjedi, moramo ovladati virusom. Znamo da ćemo to uraditi s mjerama, stoga čestitam na odluci da se smanji pritisak uvođenjem mjera u Kantonu Sarajevo. Također i odluku entiteta u BiH. Šta nam je neophodno? U cijeloj zemlji nam treba koordinacija, kohezivnost i odgovornost pojedinaca da se pridržavaju mjera. Dodatni napor moramo usmjeriti u sljedećih nekoliko mjeseci, jer nas očekuje dosta religioznih proslava. Bitno je da religiozne vođe upute poruke svojim zajednicama o poštivanju mjera.

U BiH je, do sada, stigao određeni broj vakcina, čime je počela vakcinacija zdravstvenih radnika i starijih osoba. Ankete pokazuju da se u BiH 61 posto stanovništva želi vakcinisati, dok 39 posto ne želi primiti vakcinu. Da li je do sada trebala biti pokrenuta kampanja o vakcinisanju - prednosti i nus pojave cjepiva?

- Hvala Vam na ovom pitanju. Dobra vijest je da vakcine stižu i, kao što znate, prioritet za zemlju je vakcinacija zdravstvenih radnika, jer oni rade na spašavanju pacijenata. Odmah nakon njih su ranjive kategorije stanovništva. Komunikacija je ključna u ovakvim situacijama i nikada je nije dovoljno. Međunarodna zajednica, vlast, mediji i novinari moraju dati koordinirani napor. Vakcine su nove, a kada je nešto novo, postoje određene zabrinutosti koje se moraju objasniti. Najbolji način da se to radi su činjenice i tačne informacije. Naravno, postoji strah od vakcina i najbolji lijek za strah je prava i činjenična informacija. To se najbolje može objasniti na sljedećem primjeru. Godine 1980. WHO je objavila da su male boginje iskorijenjene zbog vakcine. Mnoge zemlje su patile i sve to je riješila vakcina. Imala je veliku ulogu u smanjenju patnje brojnih porodica. Vakcine su zbog ovoga mnogo važne. Dosta ljudi je, već do sada, primilo vakcinu i oni trebaju govoriti o njenoj koristi. Sada obraćam pažnju na mali broj onih koji ne žele primiti vakcinu. Postoji komunikacija koja je neophodna i kako se bude komuniciralo, ljudi će se i vakcinisati. Kako kampanja bude trajala, moramo ciljano usmjeravati poruke različitim dobnim skupinama - radnoj populaciji i mlađim ljudima. To će trajati mjesecima i komunikacija mora ići u skladu s tim da bi odgovorila na pitanja ljudi.

Kakvu poruku građanima šalju ljekari i medicinsko osoblje koje se nije prijavilo za vakcinisanje? Da li je zbog ovoga važna kampanja o vakcinaciji?

- Najvažnije je odgovoriti na pitanja ljudi koji ne žele primiti vakcinu. Imate hiljade onih koji su se već vakcinisali. Važno je da ti ljudi budu “šampioni vakcinacije” i da šalju poruke kao bi se poboljšala situacija. Sada u medijima imamo poruke iz minute u minutu, koje su odlične zbog transparentnosti. Sve to mora biti činjenično i zasnovano na dokazima. Tako će se pokazati moć vakcine i to je najmoćniji alat kako bi ljudi mogli imati saznanja da idemo naprijed. Naranvo, tu je i uloga međunarodne zajednice I vlade koje postavljaju standarde vakcinacije. Informacije moraju biti dostupne svima kako bi ljudi postali svjesni važnosti vakcinacije. Vakcinacija je jedan od alata, zajedno s epidemiološkim mjerama, za kontrolu pandemije.

Kada bismo, prema procjenama WHO, mogli očekivati kolektivni imunitet u zemljama regije, ako uzmemo u obzir da u BiH nije počela masovna vakcinacija?

- Vakcine su vrlo koristan alat, dokazano je da su učinkovite za smanjenje broja smrtnih i teških slučajeva. Znači još uvijek ne znamo kakav je utjecaj na prenos virusa, koliko one, zapravo, utječu na to. Imamo ohrabrujuće rezultate iz određenih zemalja koji pokazuju da možda imaju utjecaj. Na osnovu ovoga, još uvijek je rano reći kakav će biti utjecaj na prenos virusa. Ono što znamo je da vakcine smanjuju pritisak na zdravstveni sistem. I ovu godinu ćemo živjeti s COVID-om. Poenta je da imamo niske prenose u svakoj zemlji, tako da se one mogu vratiti ekonomskim aktivnostima. Kako budemo imali više iskustva, dokaza i podataka, vidjet ćemo utjecaj vakcinacije.

Dr. Scano, Vi imate 20 godina iskustva rada u javnom zdravstvu. Kako, na osnovu te činjenice, komentirate zdravstveni sistem u BiH? Da li je dovoljno dobar za vrijeme pandemije? 

- COVID-19 je imao snažan utjecaj, čak i na velike sisteme u svijetu. Vidjeli smo šta se desilo prošle godine u svim zemljama svijeta, kada je virus “rastegnuo” sistem. Još jednom želim pozdraviti medicinske radnike koji su radili u teškim uvjetima, a i dalje to čine. Naravno, možemo i nešto naučiti iz toga. I najbolji sistemi su zakazali, moramo ih ojačati zbog budućih pandemija. COVID je napravio veći problem nejednakosti u zdravstvenom sistemu. Čak ih je i više naglasio. COVID je prilika za svaki sistem u svijetu, ne samo za BiH, da se vidi kako se može ojačati. Tek sada vidimo koliko je zdravlje važno, kada je svuda u medijima. Tema svakog parlamenta u svijetu je zdravstvo. Jasno je da nema ekonomije bez zdravog društva, tako da je ovo prilika da se redizajnira uloga zdravstvenog sistema. Sljedeće sedmice obilježavamo 7. april - Svjetski dan zdravlja i naglasit ćemo njegovu važnost u društvu. COVID je bila teška lekcija u svakom aspektu života i moramo je iskoristiti kao priliku da za poboljšanje sistema u svakoj zemlji, pa i u BiH.

Prethodnih dana su se mogle čuti izjave pojedinih političara kako se vakcinacija u BiH odvija prema prioritetima koje je izdala WHO, izuzimajući iz prioriteta osobe koje su od početka pandemije izložene velikom riziku zaraze. Ko su, dr. Scano, prioriteti za vakcinaciju?

- WHO zastupa jednakost. Vakcine su tu da smanje teške kliničke slike i smrtne slučajeve, tako da su prioriteti zdravstveni radnici i ranjive grupe. Na globalnom nivou, s jedne strane, nemamo dovoljno vakcina, a s druge, imamo zemlje koje skladište vakcine pa postoje nejednakosti. WHO preporučuje zemljama koje završe s vakcinacijom zdravstvenih radnike i ranjivih kategorija, da ostatak vakcina podijele putem COVAX-a ili drugih mehanizama, drugim zemljama. Sve ostalo nema smisla s epidemiološke perspektive. Dok ne budemo svi sigurni, niko nije siguran. Važno je da se u svijetu odvija paralelna vakcinacija u svim zemljama i da ne postoji nejednakost. Takvu poruku zastupa WHO. Naravno, s UN-om I ostalim međunarodnim organizacijama.

Šta je, konkretno, WHO uradila u zemljama regije za vrijeme pandemije?

- Jednakost je glavna riječ. Ovaj virus uspijeva u svakoj pukotini sistema i mi se protiv njega možemo boriti isključivo ako smo ujedinjeni. Napredak je ako uzmete u obzir ono što smo znali na početku pandemije i što znamo sada. O virusu smo prije 14 mjeseci znali malo. Od kako se pojavila zabrinutost u januaru, komunicirali smo sa svim zemljama. Željeli smo ih obezbjediti sa znanjem i upoznavati s dokazima, kako su se pojavljivali. Trebalo je pripremiti zemlje i sisteme za dolazak virusa. Kroz jačanje kapaciteta i davanje najboljih praksi, a to su: testiranje slučajeva, karantin, jačanje mreže laboratorija za otkrivanje COVID-a, upravljanje klinikama... WHO je dosta radila na zaštitnoj opremi za zdravstvene radnike, kao i opremi za laboratorije. Kako su dokazi bili jasniji, mi smo tako komunicirali sa zemljama, uključujući i BIH. Mislim da su se sve zemlje brzo adaptirale i odgovorile na pandemiju. Što se tiče utjecaja na društvo, u početku je najveći udar bio na zdravstveni sistem, a potom i na sve ostalo. Morali su se uključiti UN, UNICEF, UNDP, sve organizacije kako bi se pružila podrška zemljama. Što se tiče WHO, mislim da je naša uloga od početka, bila saradnja i predočavanje valjanih dokaza. Kako su se zdravstveni sistemi razvijali, tako smo bolje odgovarali na pandemijski udar.