Plaćanje računa kriptovalutama na dugom štapu u BiH

Dok je u pojedinim gradovima u regionu već na pragu otvaranje mogućnosti plaćanja javnih dažbina kriptovalutama, takva praksa u BiH, po svemu sudeći, neće uskoro zaživjeti.

BiH je, naime, u zaostatku ne samo kada je u pitanju proces digitalizacije javnih usluga, već i zbog činjenice da kasni u implementaciji rješenja koja bi omogućila korištenje kriptovaluta.

Kako za "Nezavisne novine" kažu u Ministarstvu finansija i trezora BiH, ova oblast u BiH još nije regulisana, a problem je i pitanje nadležnosti, s obzirom na to da su novčane transakcije i platni promet na nivou entiteta, a Centralna banka BiH i njena valuta na nivou države.

"BiH još nije ozakonila ni elektronski potpis", kažu u ovom Ministarstvu.

Za razliku od BiH, u Hrvatskoj neke lokalne zajednice već nude usluge plaćanja javnih dažbina kriptovalutama. Prije nekoliko dana su Marin Gregorović, zamjenik gradonačelnika Cresa, i Nikola Škorić, direktor "Electrocoina", potpisali ugovor o procesiranju kriptovaluta, čime je omogućeno plaćanje kriptovalutama obaveza prema gradu Cresu. Kako su naglasili, u toku je uspostavljanje potrebne infrastrukture, a očekuje se da će prve račune za vodu i druge javne naknade žitelji Cresa moći platiti prije kraja ove godine.

Iz Centralne banke (CB) BiH rekli su za "Nezavisne novine" da kriptovalute nisu zakonom uređene u BiH. Kako dodaju, kriptovalute ne funkcionišu kao tipična valuta, već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru baziran na internetu.

"U nekim zemljama takođe postoje i bankomati za kupovinu, odnosno prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u BiH", navode iz CB BiH, te dodaju da je trenutno njihov stav da kriptovalute treba posmatrati kao aktivu, finansijski instrument, a ne kao novac.

Naglašavaju da je, u skladu sa Zakonom o CB BiH, jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH konvertibilna marka, te da je nemoguće zamijeniti kriptovalutu za KM, već se samo ostale zvanične valute mogu razmijeniti u KM.

Ljubiša Ćosić iz Saveza opština i gradova RS kaže za "Nezavisne novine" da su lokalne zajednice spremne da uvedu kriptovalute, ali da prvo to pitanje treba biti riješeno na nivou BiH i RS.

Da bi se i u RS lokalne naknade mogle plaćati kriptovalutama, on kaže da je potrebno da Centralna banka BiH uredi pitanje tretiranja kriptovaluta u odnosu na zvaničnu bh. valutu, kao i da država stvori okvirni zakon.

"Ako želimo da lokalne zajednice primaju uplate u kriptovalutama, mora se prvo tačno izračunati ekvivalentna jedinica. Ako neko plati kriptovalutom, kako je mi unosimo u sistem, kako je razmjenjujemo za marku, na koji način je tretiramo. Sve su to pitanja koja treba riješiti. Lokalne zajednice će to sigurno da prihvate i implementiraju kao što su prihvatile i implementirale ostale novine koje su došle digitalizacijom", kaže Ćosić.

Prema njegovim riječima, za Savez je najvažniji stav institucija RS o ovom pitanju.

U organizaciji "Unija Smart Accounting" iz Sarajeva kažu da ne postoji jedinstvena zakonska regulativa, međunarodna konvencija ili multilateralni ugovor kojim je ujednačen pravni okvir za regulisanje transakcija koje se vrše u kriptovalutama, koje definišu njihov status.

"Zakon o Centralnoj banci BiH kao jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH predviđa konvertibilnu marku. Nije moguće razmijeniti bitkoin ili drugu kriptovalutu za marku, već je moguće razmijeniti samo ostale zvanične valute u KM, što je vidljivo na osnovu kursne liste koju izdaje CB BiH svaki radni dan. CB BiH ne raspolaže informacijama o rasprostranjenosti tržišta i upotrebi kriptovalute u BiH iz razloga što kriptovalute ne funkcionišu kao tipična valuta, ne izdaje ih centralna banka i ne oslanjaju se na protokol mreže centralnih banaka. Za razliku od mnogih nacionalnih banaka koje su zauzele negativan stav prema kriptovalutama, CB BiH je odlučila u vezi istih zauzeti apsolutno neutralan", naglašavaju oni. Ističu da to znači da nije ilegalno korištenje kriptovaluta, jer ne postoji zakon koji bi ih regulisao.

Brojni rizici

Iz Centralne banke (CB) BiH ističu da prilikom donošenja odluke o korištenju virtuelnih valuta treba imati u vidu niz činjenica.

Recimo, kako napominju, novčana sredstva uložena u virtuelne valute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita, "a na platformi za trgovanje valutama moguće je izgubiti svoj novac, pošto te platforme često nisu regulisane".

"Ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita. Novac iz digitalnog novčanika može biti ukraden - kada se kupi virtuelna valuta, ona je pohranjena u digitalni novčanik, na kompjuter, prenosni kompjuter ili pametni telefon, koji nisu zaštićeni od hakera", upozoravaju iz CB BiH.

Kako napominju, vrijednost virtuelne valute podložna je brzim promjenama i čak može pasti na nulu.