Zabrana izvoza trupaca riješila bi manjak sirovine u BiH

 Drvoprerađivači u Bosni i Hercegovini muku muče sa manjkom sirovina koje teško nabavljaju i smatraju da je najbolje rješenje za ovaj problem zabrana izvoza trupaca van BiH.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS, istakao je da je osnovni koncept da se sva količina šumskih sortimenata podijeli na pravičan način.

"U posljednje tri godine imali smo zajedničku inicijativu entitetskih ministarstava, kao i komorskih udruženja za preradu drveta i šumarstvo i usaglasili mjere koje su trebale ići na Savjet ministara BiH. Tada je došlo do promjene vlasti, kao i pandemije i to je stavljeno u zapećak, ali smo opet pokrenuli to pitanje. Predloženo je da se na dvije godine ograniči izvoz trupaca van BiH, što bi doprinijelo poboljšanju stanja, ali i destimulacijama taksi proizvoda niskih faza prerade drveta", objasnio je Šinik. 

Naglasio je da je kompletna količina šumskih sortimenata koja se usiječe godišnje u Republici Srpskoj oko dva miliona kubika te da su od toga milion kubika trupci, a ostalo drugi šumski sortimenti.

"Ključno rješenje je da se, pored svega što se preduzima u zaštiti drvoprerađivača, takođe ništa od šumskih sortimenata ne odliva izvan RS i BiH. Postoje i zloupotrebe, kao što je ta da neki koji su na spisku kupaca u Republici Srpskoj kupuju od "Šuma Srpske" sortimente, ali ne prerađuju ih, nego ih prodaju po višim cijenama, što je izričito zabranjeno. Takođe, ne postoji zabrana izvoza trupaca za onaj dio koji potiče iz privatnih šuma, a te količine bi bile dragocjene", kazao je Šinik.

Vildan Hajić, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori FBiH, smatra da treba biti obazriv kada je u pitanju donošenje odluke o zabrani izvoza trupca kroz zakone.

"Svakako mislim da treba zabraniti izvoz trupaca izvan države, ali da se i povede računa da ova sirovina koju imamo bude na neki način subvencionirana kao prioritet prodaje na domaćem tržištu, a tek onda da se ostavi prostor da ljudi mogu izaći na slobodno tržište i prodavati ih po tržišnim cijenama", pojasnio je Hajić.

Dodao je da se dosta rezane građe koja se može potrošiti u BiH izvozi i koristi kao poluproizvod.

"Trebalo bi na neki način podstaknuti drvoprerađivače da pokušaju da se ta roba prodaje i ponudi domaćim firmama, posebno sa finalnim proizvodima, kako bi imali dovoljnu količinu drveta za preradu", kazao je Hajić.

Nikolina Savić, operacioni menadžer u "Delfin trgotransu", preduzeću za preradu drveta iz Čelinca, kazala je da problem manjka sirovina rješavaju licitacijama u Hrvatskoj i kupovinom iz privatnog sektora.

"Ovo je nešto što je samo privremeno rješenje, jer nikada ne znamo kolika će količina biti ponuđena, a troškovi su veći nego kada nabavljamo od "Šuma Srpske"", navela je Savićeva.

Prema njenim riječima, najbolje rješenje bi bilo kada bi se mogle obezbijediti veće količine od "Šuma Srpske".

"U zajedničkom interesu svih drvoprerađivača jeste da se inicira zabrana izvoza trupaca van BiH, jer mi ne možemo sami nabaviti onolike količine kolike su potrebne", istakla je Savićeva.