BiH ima potencijale u obnovljivim izvorima energije, no jesmo li spremni ?

Svijet se treba rješavati proizvodnje energije iz prljavih izvora. Lideri grupe G20 složni da od ove godine obustave i finansiranje termoelektrana na ugalj. Inicijativa COP26 da se prestane sa dobijanjem energije iz uglja vrlo je adekvatna za svijet i zaštitu planete, no je li i za Bosnu i Hercegovinu ?

Naravno – oko toga su složni i u BIH, ali to nije proces koji se može riješiti preko noći. To je proces koji se trebao početi dešavati prije 15 godina. Tada bi BIH imala realne izglede da uhvati korak sa procesom dekarbonizacije kojoj teži svijet.

No, ovako stvari stoje u BiH. Naša zemlja glavnicu potreba za električnom energijom zadovoljava iz prljavih izvora energije. Domaća potrošnja električne energije pokriva se sa 50% iz uglja, a 46% iz hidroelektrana. Na solarne izvore otpada zanemarivih 0,4%, a na vjetroelektrane 3,5%. Postavlja se pitanje, je li BIH spremna za alternativu?

Takvo pitanje postavili smo vanjskom saradniku Vanjskopolitičke inicijative BiH, Davoru Vuletiću.

"Ako bi BIH imala deset puta više solarnih i vjetro-kapaciteta nego danas, to ne bi zamijenilo Blok 7. Jer vjetroelektrane rade samo kada vjetar duva, a solarni samo kada sunce grije", rekao je Vuletić.

S takvim mišljenjem se ne slaže profesor Mirza Kušljugić koji smatra da BIH ima šansu da do 2050. godine dođe do suštinske energetske nezavisnosti. Razlozi što to ne činimo su politički, interesni, ali i psihološki.

"Imamo potencijale u obnovljivim izvorima energije hidro, vjetar, biomasa, solar, dovoljno da do 2050. izvršimo dekarbonoizaciju ne samo elektroenergetskog sektora nego i transporta i grijanja. Do nas je hoćemo li je iskoristiti. To uopšte nije jednostavno, ali je moguće", rekao je profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli.

Ako ne budemo mi, hoće strani investitori. Interes za obnovljive izvore energije u BIH raste. Neće biti iznenađenje ako postanemo zemlja korisnica prljave, a izvoznica obnovljive energije. Aleternativa definitivno nisu mini hidroelektrane – mišljenja su aktivisti.

"Dvije vjetroelektrane koliko je bilo u pogonu proizvelo je 77% od ukupne proizvodnje od svih mini hidroelektrana u BIH. Datum kada vjetrolelektrane proizvoditi isto kao mini HE su blice. Jedna jedina VE Mesihovina proizvela je u 2019. skoro isto energije kao 57 mini HE koje su u privatnom vlasništvu. Njima nema mjesta, one su ubice našeg okoliša", naglašava Anes Podić iz Eko akcije.

Lokalne samouprave sporadično rade na tranziciji, ali inicijativa mora doći odozgo. BiH mora imati strategiju kako provesti bolne rezove i kojim novcem – mišljenja je parlamentarac Saša Magazinović.

"Izdvaja se ogroman novac koji je veći nego kod zemalja sa ozbiljnim strategijama samo što se on troši stihijski, nekoordinirano pa se njegov efekat minimalizira", objašnjava SDP-ov zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH.

Jedno je sigurno, do dekarbonizacije će doći, prilagodila se BIH ili ne. To znači da će proizvodna cijena električne energije u BiH biti opterećena s dodatnih pet to šest eura po MWh, koju ćemo plaćati za emisiju CO2. U budućnosti će se granica dopuštenih emisija smanjivati, a to znači da će cijene električne energije rasti u srednjem i dugom roku.