Ekonomisti imaju lijek za poskupljenje u BiH

Šta se događa sa cijenama hrane? Pitanje je koje svakodnevno postavljaju građani prilikom kupovine. Gotovo da ne postoji namirnica koja je zadržala istu cijenu. Iako statističari kažu da je inflacija na godišnjem nivou samo 3% u korpu stane sve manje proizvoda za novac koji je nekada mogao napuniti.

Za razliku od statističara, potrošači odlično znaju da je inflacija prisutna. Poskupljenje, posebno osnovnih životnih namirnica, globalni je problem zbog poskupljenja energenata, transporta, poljoprivrednih proizvoda i općeg stanja pandemije. Ozbiljne ekonomije iz državnih rezervi pune police kako bi zaustavile rast cijena, a kod nas robne rezervne prazne kao i džepovi građana.

I dok svjedočimo jednoj od najvećih inflacija naši političari tvrde da nam nikada nije bilo bolje, da su svi porezi za naše dobro te da trebamo pomoći privredu štedeći.

"RS ima stabilnu ekonomiju na ovome nivou i RS nema nijedan problem koji bi iz toga mogao izaći. RS nije ekonomskom kolapsu kako to govore neki", tvrdi Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

"Mi se trebamo suočiti sa brojkama, je li tačno da BDP raste tim i tim procentima u Federaciji, a da je to u RS manje, u Hrvatskoj manje, u Crnoj Gori manje itd. Ako je to istina, ne smijemo biti nezadovoljni", smatra Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Građani nisu samo nezadovljni zbog kućnog budžeta koji ne može izdržati sva poskupljenja, već i zabrinuti. Ekonomisti jedini izlaz vide u rastu proizvodnje i plata.

"Otpornost BiH na poskupljenja je malena i nema efektivnih mjera koje to mogu ublažiti. Mala ekonomija kao što je BiH nema lijeka za to, a jedini lijek je u povećanju proizvodnje i plata", ističe Ante Domazet, ekonomski analitičar.

BiH najviše se oslanja na uvoz i ne potiče razvoj domaće proizvodnje i zato je posebno osjetljiva na ova ekonomska kretanja. Ovim poskupljenjima najviše su pogođeni penzioneri kojih u državi ima blizu 700.000. Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi 428 maraka dok je ona u Republici Srpskoj 405 KM.