Zbog povlačenja depozita javnog sektora kompanije ostaju bez kredita?

Jedan od glavnih problema sa kojima se bankarski sektor susreće u BiH je međuentitetska neusklađenost zakona koji reguliraju ovaj sektor kao i mogućnost nastavka povlačenja depozita. Naime, u prva tri mjeseca 2012. u BiH je zabilježen veliki pad depozita od oko 400 milijuna KM.

Može se dogoditi da će, ukoliko izostane sklapanje sporazuma sa MMF-om, državi trebati novac, ali ga neće imati odakle dobiti. Bankari smatraju da sve ovo može dovesti do pritiska da se odgovarajući dio depozita javnog sektora povuče iz bankarskog sektora kroz kupovinu obveznica ili sl.

"To bi moglo biti problem za stabilnost bankarskog sektora ne u vidu likvidnosti nego za kreditni potencijal sektora. Jer ukoliko se ta sredstva koja mi koristimo za kreditiranje gospodarstva i stanovništva preliju u pokrivanje deficita javnog sektora onda je to dio koji nećemo biti u mogućnosti da ponudimo gospodarstvu i građanima BiH", navodi Sanel Kusturica, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor Sparkasse bank u BiH.

Pojašnjava da je zbog problema koje trenutno postoje u Europi gdje također nedostaje financijskih sredstva izgledno da će veoma malo sredstava doći izvana, a i ono što dođe biti će po višoj cijeni, zbog kreditnog rejtinga BiH i sl.

U tim smislu su, kaže, pokrenuli inicijativu prema Centralnoj banci BiH i Agenciji za bankarastvo za izmjenu određenih propisa koji diktiraju likvidnost banaka, a koji su suviše striktni kada se usporedi sa drugim državama u okruženju kako bi se oslobodio određeni dio sredstava.

Tako da, navodi Kusturica, ono na što se možemo osloniti je ono što trenutno imamo u BiH. Statistike Centralne banke pokazuju da su banke u BiH u borbi za te depozite povećale njegove cijene.

Kamatne stope neće padati, ali ni značajnije rasti

Što se tiče kamatnih stopa kaže da ako se povećava cijena depozita nije realno očekivati da će cijene kredita padati. " Nema osnove da se priča o smanjenju kamata, može doći samo do blagog povećanja", navodi Kusturica.

Berislav Kutle, direktor UniCredit Bank Mostar, navodi da su kamatne stope na kredite za 30 puta veće u Hrvatskoj što pokazuje da banke rade sa duplo većom maržom nego u BiH. Smatra da bi kamatna stopa unutar BiH trebala realno biti 30 posto veća da imamo tržište koje to može podnijeti. "Zbog toga mi bankari ne možemo na tržište plasirati kredite sa kamatnom stopom sa kojom klijent ne može konkurirati", naglašava on.

Navodi da do velikog povećanja kamatnih stopa kao što je bilo u 2008. neće doći. Naglašava da se svi iskreno nadaju da smo dosegli dno i da se nakon toga može očekivati pozitivan pomak.

Danijela Kozina