Unatoč stručnoj pomoći izostali učinci: EK šokirana napretkom u oblasti sigurnosti hrane i veterinarstva

Direktor odjeljenja za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu Europske komisije za proširenje Pierre Mirel je nakon redovitog sastanka Privremenog odbora za praćenje provođenja obveza iz privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima BiH i EK kazao da je šokiran slabim napretkom naše zemlje u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske kontrole.

Ovo bi ulaskom Hrvatske u EU, na ljeto sljedeće godine, moglo bili pogubno za bh. izvoznike jer će pravila koja vrijede u EU sada važiti i za Hrvatsku sa kojom postoji značajna trgovinska razmjena.

Mirel je naveo da je u 2011. godini bio vidljiv rast izvoza BiH u EU za 15 posto u odnosu na godinu prije, a izvozni potencijal BiH i prednosti trgovinskog sporazuma sa EU su se mogle, smatra, i više iskoristiti da se radilo na usvajanju EU standarda.

Sada se,kaže, proizvodi kao što je meso, milijeko i perad ne mogu izvoziti u EU jer nisu zadovoljeni potrebni standardi niti je uspostavljen adekvatan sustav veterinarske kontrole. Žalosno je, jer navodi Mirel, to da postoji veliki potencijal za izvoz koji nije iskorišten. Ono što također zabrinjava je, navodi, i to što će se dogoditi kada Hrvatska uđe u EU i kada za tu zemlju počnu vrijediti ista pravila kao i za izvoz u Uniju.

"Mi smo na ove posljedice upozoravali već nekoliko godinama. Tijekom svih tih godina smo osiguravali tehničku i financijsku pomoć, te eksperte kako bi do detalja objasnili i dali konkretne preporuke što se treba raditi da bi se dostigli svi standardi EU. Bili smo, blago rečeno, šokirani kada smo vidjeli da je tako mali broj preporuka proveden posebno što se tiče Agencije za sigurnosti hrane i Ureda za veterinarstvo", naveo je jučer Mirel. Dodao da ovo sve može usložniti situaciju sa izvoznicima nakon ulaska Hrvatske u EU.

On je pozvao sve nadležne institucije da ubrzaju napore da bi se ispunio cilj i smanjio vremenski jaz između ispunjavanja uvjete i datuma ulaska Hrvatske u EU.

Osim trgovinskih pitanja bilo je govora o presudi Sejdić-Finici, bezviznom režimu i drugim pitanjima. Mirel je naveo da i pored napora koji su uloženi u provedbi implementacije presude u predmetu Sejdić-Finci, još uvijek dogovor nije postignut, te da EK želi vidjeti vjerodostojne napore koji će rezultirati u prijedlogu koji će se dostaviti Parlamentarnoj skupštini.

"Na taj način bi državama članicama EU mogli iznijeti zahtjev da se potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“, rekao je Mirel.

Naglasio kako se traži da se ubrzaju napori na provedbi popisa stanovništva, usvoji zakon o državnoj pomoći, a kada je u pitanju sektor obrazovanja, najprije treba uskladiti nastavne planove i programe, posebno na nivou univerziteta s ciljem omogućavanja uzajamnog priznavanja diplome. "Čudno je što ne postoji obostrano priznavanje diploma. Obrazovanje, univerziteti i naučno-istraživački rad su budućnost BiH", istaknuo je Mirel i dodao kako postoji potreba da se ukine ono što se zove „dvije škole pod jednim krovom“.

Napredak postignut u nekoliko oblasti

Direktorica Direkcije za europske integracije (DEI) BiH Nevenka Savić istakla je da je na petom sastanku Privremenog odbora bilo govora i o napretku koji je postignut u približavanju europskim standardima. Napredak je kontatovan u oblasti bankarstva, osiguranja i prava gospodarskih društava, računovodstva i revizije i slobode pružanja usluga.

Prepoznat je i značajan napredak u oblasti intelektualnog i industrijskog vlasništva, a u oblasti zaštite životne sredine konstatovan napredak u oblastima upravljanja čvrstim otpadom i vodama, te kvalitetom vazduha.

Kada je riječ o monitoringu bezviznog režima, Savić je naglasila da Europska komisija od BiH i dalje očekuje uspostavljanje baze za razmjenu podataka i punu operativnosti Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije.

Danijela Kozina