Rast produktivnosti jedini način za postizanje niže stope inflacije u BiH

Ugledni ekonomista i univerzitetski profesor Vjekoslav Domljan smatra da rast cijena izazvan ratom u istočnoj Europi može dovesti do efekata viđenih tokom prvog naftnog šoka 1973. godine izazvanog Yom Kippur ratom kada su centralne banke podigle kamatne stope da suzbiju inflaciju, a zapravo zaustavile rast, odnosno izazvale stagflaciju.

Ekonomski analitičari sve češće navode kako svijetu prijeti period stagflacije koji predstavlja stanje države ili područja monetarne unije u kojem se privreda istovremeno nalazi u stanju stagnacije i inflacije.

"Šta će biti s BiH ovisi od toga šta će uraditi EU, odnosno Njemačka. Kad se oni nakašlju BiH dobije upalu. No, nadati se da će EU reagirati adekvatno i da će izbjeći stagflaciju. No, dok EU ima dosta amortizera, BiH ih ima vrlo malo, pa se  aktualna situacija mora prihvatiti kao fait accompli (svršen čin)", naveo je Domljan za Fenu.

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da će rat u Ukrajini i sankcije Rusiji teško pogoditi svjetsku privredu, poručivši vladama da pomognu siromašnim domaćinstvima s visokim troškovima života. Naglasili su da je situacija jako fluidna, izgledi obavijeni visokim nivoom neizvjesnosti, te da su ekonomske posljedice već sada vrlo ozbiljne.

Menadžerica Sektora za makroekonomiju, trgovinu i investicije Svjetske banke Jasmin Chakeri nedavno je tokom Kopaonik biznis foruma navela da oni sada ažuriraju prognoze i da će u aprilu izaći sa regionalnim projekcijama. Ocijenila je da će rat u Ukrajini najviše uticati na cijene energenata, prije svega gasa iz Rusije, kao i na porast inflacije. Za očekivati je da bi hrana mogla poskupjeti, a nije isključeno da će se negativno odraziti i na investicije, istakla je ona, uz ocjenu da se očekuje pad u ekonomskim aktivnostima u regionu.

Kada je riječ o najefikasnijim mehanizmima i mjerama koje treba poduzeti da bi se ublažile posljedice inflacije kod nas, te incijativama poput privremene suspenzije akciza na gorivo i smanjenja stope PDV-a, Domljan je istakao da je rast produktivnosti jedini način da se u BiH provodi dezinflacija.

"Dezinflacijska politika treba biti usmjerena na baznu inflaciju i to je ono što je moguće u uvjetima valutnog odbora. Što se tiče predloženih mjera, treba imati u vidu da svaka kratkokoročna mjera koja nije dio dugoročnog rješenja donosi samo kratkoročno olakšavanje. No, narodu se mora ponuditi nešto za utjehu", dodao je Domljan.

Dvije najteže poslijeratne godine za BiH, po njegovim riječima,  bile su 2009. i 2020. kada su stope rasta BDP-a bile -3 posto i -3,2 posto. Od tog „psihološkog“ udarca iz 2009. godine, dodao je Domljan, BiH se nije oporavila ni do 2015. kad se vratila na standardnu putanju rasta od tri posto.

"Ekonomsku politiku BiH možemo porediti s osobom koji nema jednu ruku, a druga joj slomljena. Nema monetarnu politiku, a fiskalna joj razdrobljena između države i entiteta, i kantona u slučaju FBiH. Dok je takva osoba na suhom, nije strašno. No, kad padne u vrtlog, teško se može izvući a da se ne nagrca. Mogla bi proći i bez toga ako bi se dobio pojas od MMF-a i/ili EU, no čim se osoba dokopa sigurnog, opet po starom, tj. neće da provodi strukturne reforme, pa tako i dočeka nespremna svaki jači eksterni šok", kazao je Domljan za Fenu.