Umjetna inteligencija je brzorastući fenomen - kako je kontrolisati?

Umjetna inteligencija je brzorastući fenomen, a pogotovo zadnjih godina kada je došlo do naglog razvoja informatičkih i drugih tehnologija i mreža.

Prorektorica za kvalitetu Univerziteta u Sarajevu Dušanka Bošković kaže da je mnogo perspektiva i mogućnosti u ovoj oblasti.

"Što se tiče samih znanja iz ove oblasti, mi na većini naših sveučilišta imamo i predmete i profesore koji se time bave jer to je atraktivna oblast. Osobno se bavim biomedicinskim signalima i sistemima, o čemu ću i govoriti tijekom konferencije, i to je vrlo značajna oblast gdje umjetna inteligencija može dati izuzetan doprinos. Dugo godina je to bio izazov, ali u zadnje vrijeme, s velikim tehnološkim napretkom, zaista vidimo procvat primjene umjetne inteligencije u svim domenama", kazala je Bošković.

U naprednim zemljama glavni izazov više nije kako dati rješenja, nego kako ih kontrolirati, dodala je.

"To se pogotovo odnosi na oblast biomedicine, kako dati neko rješenje, a da je ono zaista i dalje nepristrano, da nije zlonamjerno, da ne može nekome nanijeti štetu i da ga možemo kontrolirati. To je izuzetan izazov, da ne kažem problem umjetne inteligencije, što ona nije uvijek transparentna i objašnjiva, a ni jedan liječnik neće baš primjenjivati nešto u što nije siguran kako radi", navela je Bošković, koja je bila govornica na nedavno održanoj prvoj konferencija o umjetnoj inteligenciji u BiH u organizaciji INTERA Tehnološkog parka.

PROCVAT OUTSOURCING FIRMI

Što se tiče Bosne i Hercegovine, dodaje kako je važno da ona počinje poticati industriju.

"Imamo procvat "outsourcing firmi" što je vrlo značajno za tržište rada, međutim, većina tih firmi zapravo su proširena odjeljenja nekih firmi koje dobiju ogromne zadatke. Kada kažemo "startup", to je firma koja ima svoj proizvod. Inovacija nije izumiti nešto novo, nego kada nečemu date novu primjenu, a ovo je prostor i poticaj firmama da se počinju osjećati sigurnima da, uz znanja studenata, mogu ponuditi neke proizvode i onda ih iskoristiti tako da i na tom softverskom tržištu rada dobijemo malo stabilnije tržište i firme sa svojim proizvodima", kazala je Bošković.

Pomoćnik federalnog ministra obrazovanja i nauke Jasmin Branković, kazao je kako inovativne tehnologije zasnovane na umjetnoj inteligenciji imaju tendenciju snažnog rasta u privredi razvijenih društava, koja ulažu velika sredstva u njihovo istraživanje i razvoj. 

"Razvojni potencijal umjetne inteligencije i njene primjene u unapređenju proizvodnih procesa  je izniman. Smatra se da će umjetna inteligencija transformirati radne procese budućnosti smanjivanjem troškova, podizanjem efikasnosti rada, ubrzavanjem razvoja i poticanjem inovacija u tehnologijama", kazao je Branković.

Smatra da se u BiH do sada nije posvećivalo dovoljno pažnje ovom rastućem tehnološkom sektoru, iako su potencijali takvih tehnologija, kao i direktna mogućnost njihove primjene unutar poslovnih procesa bh. privrednih subjekata izuzetno veliki. 

Istakao je da Federalno ministarstvo u ovoj godini planira budžetska sredstva za nauku i istraživanje izdvojiti, između ostalog, i za sufinansiranje projekata u području umjetne inteligencije. 

"Federacija BiH nesumnjivo ima kvalitetnih stručnjaka i istraživača, zaposlenih na univerzitetima, institutima i tehnološkim centrima, ali kojima treba omogućiti sredstva za istraživanje i implementaciju projekata i novih tehnologija. Progres jedne zemlje počiva na stručnjacima, a njih smo upravo okupili na ovom skupu i vjerujemo da će rezultirati novim i potpunijim osvrtom na brojna pitanja koja se tiču umjetne inteligencije, kao najzanimljivijeg područja razvoja", zaključio je pomoćnik Branković.

POTENCIJAL INOVATIVNE PRIMJENE

Inače, Federacija BiH prema Strategiji razvoja FBiH od 2012. do 2027. godine planira donijeti strategiju razvoja umjetne inteligencije, te potom strategiju primijeniti u privredi. 

Prvi zadatak je odrediti oblasti u kojima postoji izraziti potencijal inovativne primjene vještačke inteligencije.

"Prilikom izbora oblasti treba voditi računa o potencijalu podataka koji su na raspolaganju, razvoju preduzeća IT sektora koja posluju na domaćem tržištu, privlačenju stranih investicija u IT sektor, značaju privredne grane i efektima ukoliko je oblast primjene vezana za tradicionalne privredne grane, te prioritetima koji ne moraju imati direktan ekonomski efekat kao što su zdravstvo, sigurnost, pravosuđe, javne usluge", navodi se u Strategiji koju je usvojila Vlada FBiH.

Poseban doprinos vještačke inteligencije vezan za javnu upravu i proces analize velikih količina podataka koji nastaju digitalizacijom javne uprave. Cilj je povećanje efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti rada javne uprave.

S.B.