Ko će platiti odštetu slovenačkoj firmi kojoj je dodijeljena, a zatim oduzeta koncesija

Ko će platiti više od 90 miliona maraka odštete slovenačkoj firmi kojoj je dodijeljena, a zatim oduzeta, koncesija za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu?

Dok se loptica odgovornosti prebacuje s entitetskog na državni nivo, izvjesno je samo to da je presuda arbitražnog suda u Vašingtonu konačna, bez mogućnosti žalbe. U međuvremenu, domaća javnost postavlja pitanje odgovornosti nosilaca izvršne vlasti na svim nivoima.

Nakon što je Republika Srpska pred arbitražnim sudom u Vašingtonu izgubila 90 miliona maraka na osnovu tužbe slovenačkog "Vijadukta“, zbog raskinutog ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, račun bi mogla da plati BiH.

"Tužena strana u sporu je Bosna i Hercegovina, jer je nadležnost arbitražnog suda zasnovana na međunarodnom sporazumu koji je potpisan između Bosne i Hercegovine i Slovenije. Tu nema dvojbe", kaže Predrag Baroš, pravni zastupnik slovenačke firme.

No, u Pravobranilaštvu BiH podsjećaju na raniji sporazum Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara, u kojem se entitetska izvršna vlast obavezuje da plati sve troškove arbitražnog postupka. Svaki mjesec odugovlačenja za Republiku Srpsku, u ovom slučaju, nosi kamatu od čak pola miliona maraka.

"Riječ je o konačnoj arbitražnoj odluci za koju ne postoji pravni lijek, odnosno pravo žalbe. Osim dosuđene odštete, Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina, moraće da plati i arbitražne troškove koji su, obično, izuzetno visoki", kaže Ismet Velić, pravobranilac BiH

Nesavjesne odluke na svim nivoima vlasti, na kraju plaćaju građani – kaže novinar Siniša Vukelić, koji na konkretan slučaj javnost upozorava godinama.

"Do pokretanja arbitražnog postupka je došlo nakon što je slovenačka firma koja je trebalo da gradi hidropcentrale na Vrbasu, u oktobru 2015. godine, uputila Vladi Republike Srpske odštetni zahtjev od 46 miliona maraka zbog jednostranog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, pokrenuta je arbitraža u Vašingtonu. Nadležni entitetski ministar vjeruje da je riječ o politički motivisanom procesu", kazao je Siniša Vukelić, ekonomist i urednik portala Kapital

Iz entitetske Vlade podsjećaju da je ugovor o dodjeli koncesije, vrijedan 165 miliona eura potpisan 2004. godine kada je entitetski izvršnu vlast vodio SDS-ov Pero Bukelović, a da je njime bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i „Banjaluka – Niska".

No, godinu kasnije, 20.000 građana potpisalo je peticiju protiv. S obzirom na to da realizacija projekta nije počela 10 godina, ugovor je raskinut krajem 2015. godine.