Drva i pelet: Zabrana Srbije i BiH izazvala neizvjesnost pred zimu u Sloveniji

Bosna i Hercegovina i Srbija zabranile su izvoz drvnih proizvoda zbog ogromne navale kupaca iz inostranstva i posljedične eksplozije cijena. Zbog toga je i roba namijenjena Sloveniji također ostala u te dvije zemlje, što predstavlja problem, jer u ovom trenutku slovenački uvoznici i trgovci pune skladišta za sezonu grijanja.

Uvoznici drvnih proizvoda Ingles iz Šentjura, koji vodi internetsku trgovinu drva.info, i Bioles Horizont iz Maribora, posljednjih su sedmica ostali bez dobrog dijela planiranih isporuka trupaca, peleta i briketa. Srbija i Bosna i Hercegovina zabranile su izvoz proizvoda od drveta na 60 odnosno 90 dana.

Ingles – radi se o kompaniji koja ostvaruje oko 2,5 miliona prihoda – veći dio uvozi iz BiH i Srbije, a Bioles Horizont, sa osam miliona eura godišnje prodaje, odatle dobija 40 posto nabavke drva, peleta i briketa. "Od datuma zabrane iz obje zemlje nema više izvoza, čak ni za naručene količine, jer je carina obustavljena", objasnio je Dejan Cverlin iz Bioles Horizonta, koji drvne proizvode prodaje velikim slovenačkim tehničkim trgovcima.

Zbog nastale situacije, Ingles je već zaustavio veleprodaju i prodaje samo fizičkim licima, ali zbog takvog pada količina, direktor Marjan Planinšek strahuje da će ljude na jesen, kada većina kupuje drva za sezonu grijanja, dočekati prazne police. "U ovom trenutku, u pravilu, punimo zalihe prije jesenjeg vrhunca prodaje. Prošlog i ovog mjeseca trebali smo dobiti ukupno 80 prikolica, stiglo ih je 14", rekao je.

Zašto zabrana?

Kako javlja N1 Sarajevo, zabrana je uslijedila na prijedlog privrede, koja je izvještavala o naglom porastu potražnje iz inostranstva, a posljedično i cijena. "Uvodimo zabranu izvoza oblovine, peleta i suhog ogrjeva jednostvano zato što je cijena peleta poskupila za 155 posto. Izvoz je u prvih pet mjeseci ove godine povećan za 78 posto u odnosu na isti period prošle godine, a očekivao se dalji rast. Drva za ogrjev poskupila su za 40 posto, da nismo nešto poduzeli kako bi to naši stanovnici podnijeli", rekao je ministar vanjske trgovine Staša Košarac prilikom usvajanja mjera.

Kako nam je objasnio Planinšek, situacija je počela da se pogoršava nakon početka rata u Ukrajini, odakle su Nijemci uvozili dosta piljevine za proizvodnju peleta. Kako sada imaju ograničen pristup sirovinama, proizvodnja je manja. Istovremeno, zbog visokih energetskih troškova i pesimističnih prognoza pred nadolazeću zimu, kod kupaca iz Italije, Austrije i Njemačke već sada postoji velika potražnja za drvnim gorivima. Posljedično je počeo rasti pritisak na tržište balkanskih zemalja i rast cijena. Cijena peleta je, recimo, porasla sa 150 na 300 eura po paleti. Kao rezultat toga, i Srbija i BiH zabranile su izvoz.

Ali u BiH nisu svi uvjereni da je to prava mjera. Tako je energetski stručnjak Nihad Harbaš za N1 Sarajevo upozorio da će kompanije nakon ukidanja zabrane i dalje izvoziti količine koje trenutno akumuliraju, samo što će tada zbog snažnog kratkoročnog povećanja količina cijena još više rasti. Prema njegovom mišljenju, ovo je trenutno loša mjera za bosanske proizvođače, jer žive od izvoza. I Planinšek procjenjuje da će s ovim cijene još dodatno podivljati. “Nakon skoro sedmice od zatvaranja, cijene u Bosni i Hercegovini nisu ništa pale, iako je sada evidentan višak ponude. Na jesen će zapravo imati aukciju ko će ponuditi više.”

Već sada su duple cijene

I naši trgovci već osjećaju nedostatak količina na tržištu. U Merkuru su nam potvrdili – istina samo uopšteno – da zbog ograničenja, a ponegdje i zabrane izvoza “već postoje zastoji u lancima nabavke i osjetno povećanje cijena”. A s druge strane primjećuju da su zbog trenutne neizvjesne situacije i najavljenih poskupljenja, kupci zalihe energenata počeli pripremati ranije nego inače. Potražnja je znatno veća, kažu.

Planinšek je rekao da zaliha imaju još mjesec i po dana (pri čemu se ova procjena temelji na osnovu prošlogodišnje "normalne" potražnje, a koja je ove godine veća). Ali strahuje da će u avgustu i septembru, kada je potražnja najveća, imati prazna skladišta. "U pravilu smo ljeti punili zalihe koje smo onda prodavali na jesen, kada je najveća potražnja", objasnio nam je.

Slično je rekao i Cverlin, dodajući da trenutno još uvijek mogu snabdjevati, ali sa svakom promjenom na tržištu dolaze i novi rizici. Nabavku nadoknađuju iz Hrvatske, ali to neće moći u potpunosti. I kod nas su također cijene već naglo porasle."Ranije je vreća peleta od 15 kilograma bila 3,99 eura, sada je više od 8 eura", rekao je Cverlin. Na pitanje kakve će biti na jesen, ne može da odgovori zbog nestabilnosti. Cijene se sedmično mijenjaju.

Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs), drvna goriva su u prošloj godini činila čak polovinu ukupne potrošnje energenata za grijanje domaćinstava. Teško je reći koliko se domaćinstava grije na ovaj način. Isto tako je bar u ruralnim područjima vjerovatno veći udio lokalne opskrbe iz slovenačkih šuma, tako da je teško procijeniti kakve su razmjere problema.

Pozivi iz inostranstva

Kako su rekli Planinšek i Cverlin, rasprodati su i slovenački proizvođači drvnog goriva. Pored toga i oni podižu cijene jer s jedne strane poskupljuje proizvodnja, a s druge je tu i pritisak kupaca iz inostranstva. "Potražnja je luda", rekao nam je Jože Osredkar, vlasnik male peletare u okolini Vrhnike, koja već osam godina od osnivanja snabdijeva oko 100 domaćinstava.

Ove godine ima i dosta poziva iz inostranstva. "Zovu nas iz Austrije i Italije, ponekad i fizička lica koja zbog crnih prognoza žele da obezbijede zalihe za predstojeću sezonu grijanja, a vjerovatno nas pronađu na internetu. Ne znam šta će biti u septembru, kada je potražnja obično najveća." Nove kupce odbija jer ne može povećati proizvodnju u tako kratkom roku, za to bi morao kupiti novu mašinu."Kada bih gledao samo ekonomiju, u ovom trenutku bi se mogao preusmjeriti na italijanskog kupca i zaraditi više nego ikad."

Ova poslovna godina za njega je najturbulentnija do sada. “U januaru nam je struja poskupila za 600 posto. Tada smo prešli na agregat koji radi na naftu, ali je onda i ona poskupila, tako da nema alternative. Cijene peleta su tako u prošloj godini porasle za oko 50 posto. Ove godine smo već šest puta podizali cijenu peleta, jer se uvijek trudimo da minimalno podignemo cijene. Ranije je cijena peleta praktično bila ista sedam godina”, objasnio je sagovornik.

Nisu nadležni

Za sada ostaje neodgovoreno pitanje da li će politika nastojati diplomatskim putem postići da barem već naručene količine stignu u Sloveniju. U Ministarstvu poljoprivrede, na čijem je čelu Irena Šinko, rekli su nam da je to pitanje u nadležnosti Ministarstva privrede na čijem je čelu Matjaž Han. Odavde su nas u četvrtak obavijestili da ni oni nisu nadležni, jer se radi o korištenju drva za energiju. Pitanja smo uputili i Ministarstvu za infrastrukturu, kojim rukovodi Bojan Kumer, čekamo odgovor.

Iz Ministarstva privrede dodaju i to da drvo prije svega smatraju korisnim održivim materijalom za industrijsku preradu a ne kao energent, zato raznim aktivnostima podstiču "preradu slovenačkog drveta u proizvode visoke dodane vrijednosti po principu kaskadne upotrebe drveta". Između ostalog, sada imaju otvorena dva tendera za subvencije u ukupnom iznosu od 28 miliona eura.