Platne liste u RS od sada bez adrese i matičnog broja radnika
Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine zabranila je da se na platnim listama radnika u Republici Srpskoj stavljaju njihovi matični brojevi i adresa stanovanja.
Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine zabranila je da se na platnim listama radnika u Republici Srpskoj stavljaju njihovi matični brojevi i adresa stanovanja.
"Zabranjuje se svim pravnim i fizičkim licima/obrtnicma, javnim organima i institucijama u Republici Srpskoj da u obrascima pismenog obračuna plate (platne liste) upisuju jedinstveni matični broj (JMB) i adresu radnika. Nalaže se Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske da obavijesti subjekte iz tačke I ovog rješenja o izdatoj zabrani, te da preduzme sve mjere, uključujući i normativne, s ciljem provođenja izdate zabrane", navedeno je u Rješenju Agencije.
.JPG)
Naime Agencija je analizom Zakona o radu ustanovila kako on ne propisuje obradu matičnog broja u okviru pismenog obračuna plate, te da zbog toga Ministarstvo nije imalo zakonski osnov da takvu obradu propiše pravilnikom.
"Činjenica je da radnici redovno moraju priložiti pismeni obračun plate prilikom kupovine sa odgođenim plaćanjem ili drugih pravnih poslova. Prema tome, radnici su izloženi riziku od zloupotrebe njihovih ličnih podataka jer se omogućava drugim pravnim subjektima ili preduzećima da dobiju njihov JMB, a za čiju obradu nisu ovlašteni zakonom", navedeno je.
Procijenili su da se stvara neopravdan rizik od zloupotrebe ličnih podataka, te da se narušava privatnost radnika.
Ministarstvo se ne slaže sa Rješenjem
S druge strane iz Ministarstva su istakli da je matični broj radnika bitan element obračuna jer je neophodan za identifikaciju poreskog obveznika i njegov upis u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, kao i podatak o adresi stanovanja radnika za utvrđivanje ostvarivanja prava na naknadu troškova prevoza dolaska na posao i povratka s posla, ukoliko prevoz nije organizovan od strane poslodavca.
To po stručnom mišljenju Agencije, nema nikakve veze sa platnim listama.
"Registracija poreskog obveznika se ne vrši putem pismenog obračuna plate, već prilikom zasnivanja radnog odnosa te se radi o posebnom postupku, što čini navod ministarstva neosnovanim", naveli su u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BIH.
Ministarstvo ipak nije dokazalo postojanje neophodnosti za evidentiranje podatka o adresi radnika na obrascu pismenog obračuna plate u svrhu ostvarivanja prava na naknadu troškova prevoza dolaska na posao i povratka s posla, niti u bilo koju drugu svrhu čije bi ispunjenje zahtijevalo takvu obradu.
"Jasno je da adresa radnika nije neophodan podatak u svrhu prikaza obračuna plate, dok se evidentiranjem istog povećava rizik od zloupotrebe ličnih podataka radnika. Radi boljeg razumijevanja navedenog, ukazujemo da je zaštita ličnih podataka obuhvaćena članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koji određuje poštivanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske, naglašava značaj vladavine zakona u demokratskom društvu, a posebno spriječavanja proizvoljnog miješanja u prava iz Konvencije", naglašeno je iz Agencije.
Dakle, ovime je Agencija u postupku utvrdila da su pravna i fizička lica/obrti, javni organi i institucije u Republici Srpskoj dužni u obrascima da obrađuju JMB i adresu radnika u svrhu obračuna plate, što nije propisano odredbama Zakona o radu, te je suprotno članu 18. Zakona o JMB, usljed čega je došlo do povrede člana 4. stav (1) tačka a) i c) Zakona, koji obavezuje kontrolore da lične podatke obrađuju na pravičan i zakonit način, te samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
