Riješena dilema: Notari i dalje mogu ovjeravati potpise i rukopise

Nakon što su se u javnosti pojavile informacije da po presudi Ustavnog suda FBiH notari više nisu jedini koji imaju zakonske ovlasti za sastavljanje određenih pravnih dokumenata te da više ne mogu ovjeravati potpise i rukopise, iz Notarske komore FBiH upozoravaju da je riječ o proizvoljnom tumačenju s ciljem izazivanja konfuzije.

Ujedno su upozorili da prijeti potpuna devastacija postignutog nivoa pravne sigurnosti i rasterećenja sudova u veoma značajnim oblastima građanskog prava.

"Presuda Ustavnog suda Federacije BiH ne odnosi se na utvrđivanje nadležnosti sudova, notara i drugih organa, te je potpuno irelevantna u vezi uspostavljanja sudske ovjere potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti. Tu problematiku ne tretiraju ni druge presude Ustavnog suda FBiH", istakla je Anica Nakić, predsjednica Notarske komore FBiH.

Dodaje da općinski/osnovni sudovi u Bosni i Hercegovini nisu nadležni za ovjeru potpisa na ugovorima i drugim ispravama o pravnim poslovima u oblasti stvarnih i drugih prava, te da sudovi nemaju pravni osnov za uspostavljanje sudske ovjere potpisa na naznačenim ispravama.

"Treba znati da općinski organi uprave nisu imali niti sada imaju nadležnost za ovjeru potpisa na ugovorima i drugim ispravama na osnovu kojih se vrši upis u zemljišnu knjigu sticanja, prenosa ili prestanka prava vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama. Notarski propisi u BiH su posebni zakoni i propisi i njima je izričito i na poseban način propisano da notari vrše notarsku obradu isprava o pravnim poslovima te ovjeru potpisa, prepisa i rukopisa, kao i da preduzimaju druge poslove određene zakonom, pa se imaju primjenjivati te odredbe Zakona o notarima FBiH u pogledu sastavljanja i izdavanja javnih isprava o pravnim poslovima, na osnovu kojih se vrši upis u zemljišnu knjigu sticanja, prenosa ili prestanka prava vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i upis u registar poslovnih subjekata", pojasnila je Nakić.

Predmet ocjene ustavnosti

Odredbe Zakona o notarima FBiH iako su bile predmet ocjene ustavnosti, nisu proglašene neustavnim presudama Ustavnog suda u FBiH.

"Shodno tome, građanima i drugim pravnim subjektima je omogućeno da kod notara u FBiH, odnosno u cijeloj BiH, na osnovu važećih odredbi zakona o notarima, izvrše sastavljanje i izdavanje javnih isprava o pravnim poslovima, na osnovu kojih se vrše upisi u javni registar nekretnina i javni registar poslovnih subjekata", naglasila je. 

Također, dodaje da sudovi niti općine, nikada nisu imali nadležnosti za ovjeru potpisa na naznačenim nasljedno – pravnim poslovima i za njih, a što vrijedi i za ostale pravne poslove stvarnog i porodičnog prava, što znači da ostaje jedina moguća forma notarski obrađene isprave kao javne isprave.

"Sa notarskom djelatnošću u postupku sastavljanja javnih isprava o pravnim poslovima se rasterećuju sudovi i to direktno, jer ne rade te poslove i indirektno, jer se sprečavaju budući sporovi, što je ustvari uloga notara kao dijela preventivnog pravosuđa i u skladu s Preporukama Vijeća Evrope o pravnoj sigurnosti i rasterećenja sudova, a što je ušlo i u važeću državnu Strategiju o reformi pravosuđa u BiH i uslov je za pristupanje Evropskoj uniji", objasnila je Nakić. 

Da podsjetimo, 2016. godine Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je ukinuta odredba da notarski ispit mogu polagati samo osobe koje su bile notarski pomoćnici, te da više nemaju samo notari zakonske ovlasti da sastavljaju određene pravne dokumente (poput ugovora, poslovnih isprava i statuta).

Sud je 2019 godine donio presudu i određene izmjene u zakonu.

Također je navedeno da Izjava o primanju nasljeđa ili o odricanju od nasljeđa koja je podnesena sudu mora biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave "Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 80/14) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 

I Ministarstvo pravosuđa je 2019. godine Parlamentu FBiH poslalo prijedlog izmjena koje, smatraju advokati, ponovno daju ekskluzivitet notarima,  a kojima se predviđalo da građani koji sačine ugovor kod advokata (kojih je u tom bh. entitetu više od 1.500) i plate mu za tu uslugu, moraju taj ugovor nositi i kod notara "na kontrolu"- a njih je određeni broj u nekoj regiji na osnovu broja stanovnika.