Ako imate nelegalni videonadzor možete dobiti kaznu od 500 do 10.000 KM

Za svaku instituciju ili objekt u kojem se uspostavlja sustav videonadzora, prema važećim zakonima, Agencija za zaštitu osobnih podataka mora donijeti odnosno uputiti odluku kojom će propisati pravila obrade u cilju poštivanja prava na zaštitu privatnosti i osobnog života nositelja podataka, kao i donijeti plan sigurnosti osobnih podataka kojima će biti propisane tehničke i organizacijske mjere za sigurnost osobnih podataka.

Svaka druga vrsta videonadzora, prema tumačenju Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, nezakonita je i zbog toga svaki građanin može pokrenuti sudski postupak. U protekloj je godini ova agencija imala više prigovora na nezakonito snimanje, videonadzor i davanje takvih snimki trećoj osobi, piše Večernji list.

Iz izvješća Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH vidljivo je kako su se sporovi vodili protiv raznih institucija – od benzinskih crpki, prodajnih centara, javnih institucija, stambenih zgrada… Prema sugestijama Agencije, u odnosu na obradu osobnih podataka putem videonadzora i davanje snimki trećoj strani, Europski odbor za zaštitu osobnih podataka donio je smjernicu 2019. godine o obradi osobnih podataka putem videouređaja, dano tumačenje postojanja legitimnih interesa:

"Videonadzor je zakonit ako je nužan za potrebe ispunjavanja legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika. Legitimni interesi voditelja obrade ili treće strane mogu biti pravni, ekonomski ili nematerijalni interesi. Međutim, voditelj obrade trebao bi imati na umu da, ako ispitanik uloži prigovor na videonadzor, sukladno članku, voditelj obrade videonadzor takvog ispitanika može provoditi samo ako postoje uvjerljivi legitimni interesi koji nadilaze ispitanikove interese, prava i slobode ili ako je svrha takvog videonadzora postavljanje, ostvarivanje ili odobrena pravnih zahtjeva.

Također je pravilnikom o sigurnosti propisano da se izvan društva i njegovih organizacijskih jedinica videomaterijal može ustupiti policijskim agencijama, tužiteljstvima i sudovima, i to isključivo na njihov obrazloženi zahtjev. U iznimnim slučajevima videomaterijal se može dati kompanijama koje imaju ugovorne odnose s Društvom, samo u vezi s predmetom ugovora i na njihov pisani zahtjev i ako je u interesu kompanije i Društva".

To znači, kako su objasnili iz Agencije, da svatko tko planira instalirati kamere i pohranjivati snimke na osnovi kojih se netko može identificirati mora prvo odrediti razlog za uspostavljanje videonadzora. To može biti zakonska obveza, ali u slučaju da nije, vlasnik videonadzora mora donijeti odluku kojom propisuje pravila prikupljanja i čuvanja osobnih podataka kako bi se ispoštovalo pravo na zaštitu privatnosti. Onaj tko postavlja videonadzor mora istaknuti jasnu i vidljivu obavijest da je određeni prostor pokriven kamerama, piše Večernji list.

Nedavno je ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Dragoljub Reljić u izjavi za agenciju Srna kazao kako u Agenciju svakodnevno stiže po desetak prigovora građana zbog postavljanja videonadzora u njihovoj okolini.

"Građani nam podnose prigovor da je netko postavio videonadzor bez našeg odobrenja i odobrenja stanara u zgradi. Mi se zatim obraćamo toj osobi za izjašnjenje, da dostavi snimke kamere, odgovori zašto to nije prijavila, a ako se predmet ne može riješiti na osnovi dostavljene dokumentacije, naš inspektor izlazi na teren", objasnio je Dragoljub Reljić.

Za svakoga tko nije donio odluku s pravilima obrade videonadzora ili nije istaknuo obavijest o nadzoru na vidnom mjestu, kazne se kreću od 10.000 do 100.000 KM. Kazne za odgovornu osobu su od 500 do 10.000 KM.

Ni jedan stambeni objekt, zgrada, institucija, banka, bolnica, pošta, prodajni centar, gradska uprava ne mogu obavljati videonadzor osoba ako nije vidno istaknuta obavijest o njegovu provođenju.