Bernska konvencija obavila ekspertsku misiju na Gornjoj Neretvi, čekaju se preporuke za BiH

Ekspertska delegacija ispred Stalne komisije za Konvenciju o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa (u daljem tekstu: Bernska konvencija) boravila je u Bosni i Hercegovini od 17. do 21. oktobra  godine i obišla lokacije planiranih hidroenergetskih postrojenja u gornjem toku rijeke Neretve i tom prilikom je utvrđeno da su sva postrojenja u različitim fazama razvoja projektne dokumentacije i bez evidentne izgradnje, osim u pogledu HE “Ulog” (35 MW).

Delegacija je održala i preliminarne sastanke sa predstavnicima nadležnih vlasti, predstavnicima podnosioca žalbe i zainteresovane javnosti u Sarajevu, Ulogu (Kalinovik), Konjicu i Glavatićevu, gdje se sastala sa predstavnicima udruženja ribara u Ulogu, kao i udruženja “Zeleni-Neretva” iz Konjica. Lokacije planiranih hidroelektrana, misija je obišla uz pratnju obje strane.

Slanju ove misije prethodilo je podnošenja žalbe mehanizmu Stalne komisije za Bernsku konvenciju, koja je usljed povreda navedene konvencije od strane BiH kao potpisnice, u oktobru 2020. godine podnesena od strane Centra za životnu sredinu i Arhus centra iz BiH, te međunarodnih organizacija EuroNatur, RiverWatch i CEE Bankwatch i ClientEarth.

Između ostalog, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala da obezbjedi adekvatan režim zaštite. 

U posjeti gradilištu HE “Ulog” utvrđeno je da je izgradnja ove hidroelektrane, odnosno njenih tehničkih djelova, i to nakon podnošenja žalbe prošle godine, znatno napredovala uprkos predloženoj obustavi daljih radova dok se žalbeni postupak ne okonča, što predstavlja grubo kršenje Bernske konvencije.

 

Gradilište HE Ulog, Foto: Vera Knook

Nakon povratka misije sa terena, organizovan je zaključni prijem u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tokom kojeg su sve uključene strane mogle tražiti određena pojašnjenja u vezi postupka i iznijeti svoja zaključna opažanja. Na sastanku su pojašnjeni naredni koraci koji se odnose na prikupljanje dodatnih specifičnih informacija od strane nadležnih vlasti, a radi izrade Izvještaja i nacrta Preporuka za vlasti BiH, što je ujedno i cilj provedene misije.

"Pravne aktivnosti na nacionalnom nivou nisu rezultirale djelotvornim pravnim lijekom, pa smo bili primorani da usljed urgentne situaciju, tj. prevashodno kontinuirane realizacije hidroelektrane ‘Ulog’, pokrenemo postupak pred Vijećem Evrope. Nakon podnošenja žalbe nadležna komisija Vijeća je naložila provođenje ekspertske misije koja je, iako odlagana, konačno ipak uspješno provedena, te već krajem novembra očekujemo preporuke i mjere za BiH", istakao je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

"Vjerujemo da će one biti srazmjerne šteti koja prijeti ili se trenutno čini nauštrb životne sredine u gornjem toku rijeke Neretve. S ciljem daljeg razjašnjenja činjeničnog stanja i navoda žalbe, predstavnici civilnog društva će da uzmu učešće i na narednom sastanku Stalne komisije, što će nadamo se doprinijeti potpunoj lustraciji stanja koje je dovelo do kršenja Bernske konvencije, ali konačno i otvaranju postupka koji će se okončati u najboljem interesu svih strana – interesu zaštite životne sredine, ljudskih prava, pravne sigurnosti i pravnog poretka“.

Delegacija su činili prof. dr. Gregory Egger, sa Instituta za geografiju i geoekologiju iz Njemačke, predstavnik Stalne komisije Bernske konvencije, gospodin Kelly Eoghan, te ekspertkinja za žaštitu životne sredine AleksandraBujaroska, ispred Sekreterijata Energetske zajednice, u ulozi posmatrača. Zadatak misije je bio da obiđe lokacije hidroelektrana koje su planirane i/ili u izgradnji u gornjem toku rijeke Neretve, na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH. Konkretno, u okviru procjene na licu mjesta (on-the-spot-appraisal), delegacija je boravila na lokacijama planiranih HES “Gornja Neretva” (Faza I i II), HE “Ulog”, HE “Bjelimići”, PHE “Bjelimići” i HE “Glavatićevo”, sve planirane u gornjem toku rijeke Neretve, i to sa ciljem upoznavanja sa stanjem životne sredine i biodiverziteta na ovim lokacijama, odnosno utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja i faza realizacije pomenutih projekata.

"Obzirom da je planirana gradnja HES ‘Gornja Neretva’, a već su u toku radovi na gradnji hidroelektrane ‘Ulog’ na rijeci Neretvi koja se u ovom dijelu toka nalazi na prirodnom području visoke vrijednosti, bili smo svjesni neophodnosti poduzimanja pravnih koraka koji će onemogućiti devastaciju ovog prostora. Nadamo se da ćemo uspjeti u svojoj namjeri i zaštiti kako ljudska prava tako i životnu sredinu ovog vrijednog područja", istakla je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica “Resursnog Arhus centra u Bosni i Hercegovini“.

Potrebno je istaknuti i da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske prihvatilo incijativu za zaštitu područja gornjeg toka rijeke Neretve podnesenu od strane Centra za životnu sredinu u maju 2021. godine, nakon čega je pokrenut postupak proglašenja zaštite. Inicijativa ima za cilj konzervaciju gornjeg toka rijeke Neretve i formalnu zaštitu područja kao staništa visoke vrijednosti koja bi bila abolirana od bilo kakvog industrijskog razvoja, naročito hidro-energetskog.

Međutim, uprkos prihvatanju inicijativa za zaštitu od strane ministarstva, i nalaganju izrade Studije zaštite područja gornjeg toka rijeke Neretve, te ulaganja dodatnih napora za realizaciju navedenih inicijativa, investitor u HES “Gornja Neretva”, od istog organa, uskoro očekuje ishodovanje odobrenja potrebnih za realizaciju prve faze ovog hidro-energetskog sistema koji se inače sastoji od sedam malih hidroelektrana ukupne snage 15 MW.

Gradilište HE Ulog, Foto: Vera Knook

"Nadamo se da će se sa hidroenergetskim iskorištavanjem i planovima iskorištvanja ovog područja stati, prvenstveno od strane nadležnih, a da će se nastaviti sa inicijativom zaštite ovog visokovrijednog regiona. Kasnije će nam biti svima kasno i zbog narušavanja životne sredine ispaštaćemo svi, lokalno stanovništvo najviše. Neophodno je opet napomenuti da u ovom slučaju od energetskog iskorištavanja nemaju koristi građani, dok od zaštite i održivog upravljanja ovim područjem itekako imaju", kazao je Vladimir Topić, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Sljedeći sastanak Stalne komisije Bernske konvencije održava se u Strazburu od 28. novembra do 2. decembra 2022. godine. Konkretno, razmatranje žalbe protiv BiH, tj. glasanje o usvajanju Izvještaja nezavisnog eksperta i Preporuka za BiH, a s ciljem zaštite, odnosno spriječavanja ili umanjenja negativnog uticaja projekata na životnu sredinu, biće razmatrano 30. novembra.

"Ovim procesom želimo da podsjetimo i obavežemo državu na poštovanje svih propisa koji se tiču zaštite i očuvanja životne sredine, kako nacionalnih tako i internacionalnih. Zaštita prirode je na margini društvenog opredjeljenja neše zemlji i neophodno je da sve nadležne institucije, ali i civilno društvo, preduzmu sve neophodne korake ka sprovođenju i unaprjeđenju očuvanja i zaštite prirode i životne sredine. Gornji tok rijeke Neretve sa više desetina kilometara dugim tokom pitke vode i čiste divljine svakako zavrjeđuje pažnju i opredjeljenje ka trajnom očuvanju naspram devastaciji kroz gradnju hidroenergetskih projekata. Očekujemo da će ovaj proces dati neophodne smjernice našem društvu sa ciljem očuvanja ovako vrijednog područja", zaključila je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica Centra za životnu sredinu.