Hamza Smajić o akademskom istraživanju: Kako "pomiriti" akademski i realni sektor?

21.11.2022. 10:52 / Izvor: Akta.ba
Hamza Smajić

U Bosni i Hercegovini, veliki problem predstavlja hronični nedostatak akademskog istraživanja koje bi moglo predstavljati značajno sredstvo promocije bh. univerziteta, tržista te države u cjelini.

Pronalazak novih informacija i znanja u velikoj mjeri utiče na stvaranje, trajanje i zatvaranje biznisa širom svijeta. U današnjem digitalnom svijetu informacije su dostupne na samo jedan klik, ali sa druge strane važno je znati filtrirati informacije.

S obzirom na kapital i ljudske resurse koji su im dostupni, velike organizacije stalno ulažu u istraživanje i njegovu aplikaciju što im omogućava efikasnu prilagodbu novim uslovima na terenu, maksimalno iskorištavanje postojećih tržišta te stvaranje i pronalazak novih. Međutim, malim i srednjim preduzećima ali i potencijalnim poduzetnicima, dolazak do relevantnih informacija je znatno otežan što im onemogućava uspješno takmičenje sa velikim kompanijama.

O važnosti istraživanja u današnjem vremenu i akademskom istraživanju smo razgovarali sa Hamzom Smajićem, asistentom na Fakultetu menadžmenta i javne uprave Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.

"Kvalitetno, precizno i dostupno akademsko istraživanje na lokalnom nivou je od krucijalne važnosti za uspjeh malih kompanija. Imajući u vidu podatke koji kažu da ovakve kompanije čine apsolutnu većinu (99% pa i više) od ukupnog broja biznisa u ekonomijama širom svijeta, otkrivanje faktora koji utiču na njihove performanse i savjetovnje njihovog rukovodstva kako da to iskoriste direktno utiče na blagostanje pojedinaca, ali i društva u cjelini", kazao je Hamza za Akta.ba.

Hronični nedostatak akademskog istraživanja

U  Bosni i Hercegovini, veliki problem predstavlja hronični nedostatak akademskog istraživanja koje bi moglo predstavljati značajno sredstvo promocije bh. univerziteta, tržista te države u cjelini.

"Pored direktnog unaprijeđenja poslovanja, pojačana aktivnost na ovom polju bi poboljšala rejting države i njenih obrazovnih institucija, privukla više stranih investicija i omogućila više prilika za saradnju naših kompanija sa onim iz ostatka svijeta”, smatra Smajić.

Drugi problem predstavlja potreba da se istakne vrijednost sistematskog naučnog pristupa u biznisu.

"Činjenice sa terena pokazuju da mnogi nisu svjesni da uspješno poslovanje u velikoj mjeri ne zavisi od puke sreće ili snalažljivosti pojedinaca, već od ozbiljne analize tržišta (dobavljača, konkurencije, potrošača, itd.) koja se ne sprovodi sporadično ili samo na početku nego aktivno tokom cijelog života kompanije", pojasnio je.

Hamza

Hamza Smajić

Kompanije trebaju otvoriti svoja vrata akademskom istraživanju

Jedan od većih izazova u našoj zemlji jeste i kako "pomiriti" akademski i realni sektor.

"Sa jedne strane, među naučnim radnicima imamo odbojnost prema realnom sektoru zbog nezainteresovanosti kompanija prema istraživanju i njegovim koristima, oslanjanju na sreću i reagovanju na probleme tek onda kada se pojave. Sa druge strane, pojedini radnici iz realnog sektora smatraju da istraživanje uglavnom nema praktičnu primjenu te da oni koji ga provode nemaju pravi osjećaj kako stvari stoje zaista na terenu. Iako se ovakvi pogledi polahko mijenjaju, potrebni su konkretni koraci na obje strane", naglasio je asistent sa IUS-a.

Smatra da akademija svoja istraživanja mora približiti terenu, ali da i kompanije trebaju otvoriti svoja vrata i pružiti podršku kako bi se to omogućilo.

"Ukoliko se pitate zašto bi kompanije trebale dozvoliti lakši pristup istraživačima pa i izdvojiti određena sredstva u te svrhe, primjeri uspješnih organizacija iz cijelog svijeta koje aktivno prikupljaju i analiziraju podatke o svom radu i okolini te rapidno osvajaju tržišta i zadovoljavaju širok spektar potreba potrošača, a što se itekako ogleda u njihovoj profitabilnosti, mogu poslužiti kao dobar argument", kazao je Hamza i dodao:

"Kao što sam istakao, da bi se stanje promijenilo, potrebni su konkretni koraci sa obje strane. Zato, timovi iz cijelog svijeta sa kojima radim aktivno razvijaju bliske odnose sa kompanijama među kojima su mnoge upravo iz Bosne i Hercegovine. Radi se na dijeljenju saznanja, predlaganju konkretnih mjera te aktivnom savjetovanju. Također, neki od nas su i lično uključeni u dešavanja u realnom sektoru gdje nastojimo primijeniti naučni pristup u čemu smo dosta uspješni".

Mogu li istraživanja poboljšati performance biznisa i koji faktori na to utiču?

Iako kontekst i odnosi između faktora koji utiču na poslovanje igraju veliku ulogu, istraživanja širom svijeta pokazuju da ipak postoje određeni činioci koji gotovo univerzalno imaju pozitivan uticaj na performanse kompanija.

"Tako se, na primjer, organizacijsko vodstvo posvećeno razvoju zaposlenika i izgrađivanju bliskih odnosa sa njima, zadovoljstvo radnika na poslu, dobri odnosi sa kolegama, učešće radnika u procesima odlučivanja, fleksibilno radno vrijeme, zadovoljstvo kupaca, itd. često povezuju sa uspješnim poslovanjem kompanija. Međutim, iako je poznato da, recimo, učešće radnika u procesima odlučivanja unutar kompanije generalno ima pozitivan utjecaj, nailazimo na niz pitanja; koji su konkretni koraci uspostave takvog načina odlučivanja, da li zaposlenici trebaju učestvovati u donošenju svih odluka ili samo onih koje ih se direktno tiču, da li njihovo učešće podrazumijeva samo konsultacije ili nešto više, itd.", kazao je Hamza.

Da bi se ovakvi odgovori mogli dati, potrebno je vršiti istraživanja u raznim industrijama, sektorima i lokalnim zajednicama u kojima firme rade i suočavaju se sa različitim uslovima.

"Također, potrebno je vršiti studije slučaja na pojedinim firmama i ispitivati lične poglede konkretnih zaposlenika i njihovih nadređenih. Takav pristup bi omogućio onima koji vode kompanije da uspostave konkretne mjere i kapitaliziraju sva saznanja do kojih dolazimo. Na svu sreću, akademija se svakodnevno bavi upravo ovakvim istraživanjima i nastoji predložiti konkretne korake kompanijama kako bi na najbolji način iskoristili rezultate do kojih se dolazi. Međutim, kao što sam i rekao, potrebno je dodatno probuditi i interes kompanija prema ovakvom pristupu poslovanju i povećati njihovu dostupnost istraživačima što će na kraju donijeti obostranu korist", istakao je Smajić.

U  okviru svoje doktorske disertacije Hamza trenutno provodi istraživanje o uticaju društveno-emocionalnog stanja u porodičnim firmama na njihove performanse.

"U okviru mog istraživanja posmatra se i uloga organizacijskog vodstva u ovom odnosu. Ovim putem bih zamolio vlasnike kompanija da, ukoliko mogu, izdvoje nekoliko minuta, odgovore na anonimni upitnik  i tako daju svoj doprinos mom istraživanju.", poručio je Hamza.

E.O.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti