POSLOVNI FORUM U POSUŠJU

Privatni sektor stup razvoja Županije Zapadnohercegovačke

02.03.2023. 14:11 / Izvor: Fena
posušje

Gospodarstvenici iz zapadne Hercegovine okupili su se na poslovnom forum "Programi potpore za poslovni razvoj u 2023. godini" u Posušju.

Gospodarstvenici iz zapadne Hercegovine okupili su se na poslovnom forum "Programi potpore za poslovni razvoj u 2023. godini" u Posušju na kome su se upoznali s programima potpore i mogućnostima financiranja projekata privatnog sektora.

Po riječima ravnatelja Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) Ivana Jurilja, cilj poslovnog foruma je okupiti gospodarstvenike na jednom mjestu i prezentirati im javne pozive i programe potpore, kako iz domaćih izvora financiranja tako i iz vanjskih programa.

"Imamo nove programe koji su aktualni u 2023. godine, a imamo i standardne programe koji provodi Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, baš kao i Razvojna banka FBiH. Kada govorimo o europskim sredstvima, mi još nismo u situaciji da privatni sektor može sudjelovati u punom kapacitetu osim određenih projekata koji se događaju sporadično, tako da je tu privatni sektor malo hendikepiran", kazao je Jurilj.

Unatoč tome, dodao je Jurilj, privatni sektor dosta se dobro snalazi i povlači značajna sredstva iz Europske unije.

Jurilj je istaknuo kako je Županija Zapadnohercegovačka druga po indeksu razvijenosti u FBiH.

"Prema analizama koje mi radimo privatni sektor stup je razvoja ove županije. Ono što je karakteristično za ŽZH je snaga proizvodnog sektora, koji je dosta jak, a neki od najrenomiranijih brendova u cijeloj regiji dolazi iz ove županije. Normalno je da su trgovina i trgovački sektor i dalje najzastupljeniji i stoga ne treba zanemariti ni taj sektor s obzirom da je u ŽZH-u sjedište firmi koje pokrivaju cijelu BiH", kazao je.

Po njegovim riječima, cilj je dalje jačati malo i srednje gospodarstvo, ali i ohrabriti mlade da pokušaju realizirati svoje poslovne ideje.

"Želimo ohrabriti mlade ljude i dati im mogućnost da se mogu osloniti na određeni sustav poticaja, tu leži ogroman potencijal i dobro bi bilo da napravimo sustav koji će generirati nove buduće poduzetnike", zaključio je Jurilj.

Programi Federalnog ministarstva razvoja

Tajnik Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Jozo Bejić prezentirao je programe Federalnog ministarstva za ovu godinu.

"Sukladno strateškim dokumentima Vlade FBiH, definirali smo tri strateška cilja, a to su: konkurentno malo gospodarstvo temeljeno na digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, drugi cilj je razvoj razvoj poslovnog okruženja i unaprjeđenja područne infrastrukture, a treći cilj je inovacija i digitalna transformacija", kazao je Bejić.

Sukladno strateškim ciljevima, EU je doznačila grant sredstva Federalnom ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za poboljšanja energetske učinkovitosti mikro, malih i srednjih u iznosu od 12,9 milijuna maraka.

"Financirati će se mirkopoduzetništvo za žene, u omjeru 60 posto granta i 40 posto vlastitog sudjelovanja, gdje je minimalni iznos granta od pet do 30 tisuća maraka, baš kao i za ostala mikropoduzeća. Također, financirati će se mala i srednja poduzeća u vlasništvu žena, iznos granta je do 60 posto i ne manji od 10 do 50 tisuća maraka te za ostala poduzeća ista vrijednost u odnosu grant 50 posto, vlastita sredstva 50 posto", kazao je Bejić.

Damir Vican, predsjednik Udruge gospodarstvenika „Posušje”, ustvrdio je kako skupovi poput ovoga mogu imati iznimno pozitivan učinak na razvoj privatnog poduzetništva.

"Ne znam koliko će svi uspjeti iskoristiti instrumente koji stoje na raspolaganju, ali ako njih deset posto uspije to bi bilo jako puno. Mislim da je dosta sredstava još neiskorišteno radi niza stvari. Neki od tih razloga su jako puno papirologije, administracija koja traži puno vremena, te još niz stvari koje bi trebalo ubrzati i poboljšati. Nadam se da će to u narednom razdoblju brže ići", dodao je Vican.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti