Može li se u BiH uvesti četverodnevna radna sedmica - šta kažu poslodavci, a šta AI?

Pilot program četverodnevne radne sedmice u Velikoj Britaniji uspješno je završen. Prošle sedmice su objavili rezultate. Pokazalo se da četverodnevna radna sedmica ima višestruke prednosti. Zadovoljni su poslodavci, ali i uposlenici. Većina kompanija koja je učestvovala u ovom program će nastaviti sa četverodnevnom radnom sedmicom.

Provjerili smo da li postoji mogućnost za četverodnevnu radnu sedmicu u našoj zemlji. Prema riječima naših sagovornika ne možemo joj se nadati u skorije vrijeme.

Smatraju da bi se prije svega trebali pozabaviti niskom produktivnošću radne snage u Bosni Hercegovini prije nego krenemo u razmatranje skraćenja radne sedmice.

"Četverodnevna radna sedmica je budućnost, i super je što jeste, ali to još nije nešto čemu bi Bosna i Hercegovina trebala težiti", kazao nam je Senad Šantić, Cofounder u kompaniji ZenDev.

On kao i mnogi poslodavci, već godinama razmišlja o ovom konceptu. Vjeruje da će za 20 godina to biti norma.

“Kako se sve više stvari automatizira, prirodno je da se krećemo u tom smjeru, a to će stvoriti ukupni bolji balans između posla i privatnog života”, ističe Senad.

Kompanije mogu raditi manje, ali to nije dobro za nacionalnu ekonomiju

Na individualnom nivou kompanije, smatra da ima smisla da mnoge kompanije to rade.  No, ako to posmatram iz perspektive nacionalne ekonomije za zemlju koja se već bori, posljednja stvar koju treba da uradimo je da radimo manje.

"Ako pogledamo ekonomiju poput Kine koja je pokazala rast bez presedana u posljednjih 40 godina, oni to sigurno nisu učinili radeći manje. Izgrađena je na generaciji koja se bavila outsourceom. Kada je došlo do dovoljnog prelivanja znanja, počeli su da rade na sopstvenoj inovaciji", pojasnio je Cofounder u kompaniji ZenDev.

Dodaje da bi se slična priča mogla ispričati o rastućoj IT ekonomiji u Izraelu u posljednjih 20 godina.

"Naša privreda je, nažalost, još uvijek u vrlo ranoj fazi svog razvoja. Moramo uložiti još dosta truda kako bismo ukupnu ekonomiju doveli do nivoa na kojem ova diskusija ponovo postaje relevantna. Četvorodnevna radna sedmica je i dalje budućnost i budućnost kojoj se nadam, ali osjećam da je to luksuz koji bi trebao doći na kraju tunela", poručio je Šantić.

Uraditi ekspertizu rješenja za četverodnevnu radnu sedmicu

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine nije razmatralo mogućnost uvođenja četverodnevne radne sedmice u našoj zemlji. Zbog toga još uvijek nemaju službeni stav o ovom pitanju.

Kazali su nam da prije donošenja bilo kakvog stava o ovom pitanju, nužno je uraditi ekspertizu takvih rješenja. Ona će dati jasne smjernice o prednostima i nedostacima takvog rješenja.

"Svakako treba uzeti u obzir činjenicu da je Bosna i Hercegovina, nakon Albanije, druga najsiromašnija država u Europi.  U skladu sa tom činjenicom trebalo bi sačekati odgovarajuće stavove, odluke i iskustva razvijenijih i bogatijih zemalja. Također i međunarodnih organizacija (ILO npr.) koje se u okviru svojih mandata bave ovim pitanjima", pojašnjavaju za Akta.ba iz Udruženje poslodavaca u FBiH.

I oni smatraju da je jedan od preduvjeta za razmatranje ovog pitanja podizanje stepena produktivnosti, savremenih tehnoloških rješenja i stepena automatizacije i digitalizacije.

Ističu da su ovo oblasti u kojima Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za razvijenim zemljama Europe.

Kako bi se obračunavale penzije ako bismo radili manje?

Ukoliko dođemo do smanjenja radne sedmice pitanje je kako bi se onda obračunavale penzije i po kojoj osnovici. Smanjenje radnog vremena u Velikoj Britaniji nije dovelo do smanjenja plaća, što znači da se ni Zakon ne bi onda trebao mijenjati.

"Onako uopćeno gledano ako se neće umanjiti plaća nema onda nikakve promjene što se našeg Zakona tiče, tj. izračuna mirovine. Dakle, uspoređujemo prosječnu plaću osiguranika i prosječnu plaću u državi. Sad, što sve propisuje Zakon o radu i sl., definicija punog radnog vremena itd., nije naša nadležnost.", kazao nam je Tomislav Kvesić iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prednosti  i manje četverodnevne radne sedmice

Renata Preglej Garić, savjetnica za organizacijski razvoj i angažiranost zaposlenika iz kompanije Solve Studio d.o.o. zagovornik je četverodnevne radne sedmice.

Pojašnjava da kada se rade mjerenja produktivnosti “uredskih poslova” ona pokazuju da zaposlenici u prosjeku efektivno rade: 2,5 h do maksimalno 4 h.

"Uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna, zaposlenici zbog benefita jednog slobodnog dana, svjesno podižu produktivnost u četiri radna dana. Dovršavaju zadatke u roku. Uvođenjem šestosatnog radnog vremena zaposlenici efikasnije odrađuju svoj posao u danom radnom vremenu. Skraćuju popratne nevažne poslove i vrijeme u kojem inače ne rade ništa", kazala je Renata.

Poručuje poslodavcima da probaju skratiti radnu sedmicu.

"Isprobajte, testirajte, pilotirajte. Dajte zaposlenicima odgovornost za uspjeh takvih pilota. Neće vas razočarati", dodala je.

Šta kaže CHAT GPT?

S obzirom na to da četverodnevnoj radnoj sedmici uveliko doprinosi digitalizacija pitali smo vještačku inteligenciju šta zna o tome. Popularni Chat GPT dao nam je zanimljive odgovore.

"Uvođenje četverodnevne radne sedmice u nekim zemljama je postalo sve popularnije u posljednjih nekoliko godina. Mnogi ljudi tvrde da bi smanjenje radnog vremena sa pet na četiri dana imalo pozitivan utjecaj na radnike, poduzeća i društvo u cjelini", piše Chat GPT.

Prednosti:

Poboljšana produktivnost: Mnogi ljudi tvrde da smanjenje radnog vremena sa pet na četiri dana zapravo može poboljšati produktivnost. Kada ljudi imaju manje vremena za obavljanje posla, postaju fokusiraniji i efikasniji. Radnici bi mogli provoditi manje vremena na društvenim mrežama ili ostalim neproduktivnim aktivnostima.

Poboljšano mentalno i fizičko zdravlje: Smanjenje radnog vremena može imati pozitivan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje zaposlenih. Kraći radni tjedan može omogućiti radnicima više vremena za odmor i oporavak, što može smanjiti stres i poboljšati njihovo opće zdravlje.

Poboljšana radna ravnoteža: Smanjenje radnog vremena može pomoći radnicima da uspostave ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Više vremena za obitelj, prijatelje, hobije i druge izvanposlovne aktivnosti može pomoći radnicima da se osjećaju zadovoljnije i manje iscrpljeno.

Bolje usklađivanje s modernim načinima rada: U današnjem dobu digitalne povezanosti, ljudi mogu raditi izvan ureda i tradicionalnih radnih sati. Četverodnevna radna sedmica može se uklopiti u modernije načine rada koji se temelje na fleksibilnosti i autonomiji.

Nedostaci:

Smanjenje plaća: Smanjenje radnog vremena sa pet na četiri dana može značiti smanjenje plaće za radnike, što može biti veliki nedostatak, pogotovo ako su radnici već financijski ograničeni.

Povećanje radnog opterećenja: Smanjenje radnog vremena može dovesti do povećanja radnog opterećenja za preostale dane. Radnici mogu morati raditi duže sate ili obaviti više posla u manjem vremenskom roku, što može dovesti do stresa i veće napetosti na poslu.

Pitali smo ga i da li se ovaj model može provesti u Bosni i Hercegovini?

Uvođenje četverodnevne radne sedmice u Bosni i Hercegovini bi zavisilo od mnogih faktora, uključujući ekonomsku situaciju, društvenu klimu, zakonske okvire i poslovne prakse.

Smatra se da Bosna i Hercegovina ima relativno visok broj radnih sati po godini u odnosu na neke druge zemlje, što može biti štetno za zdravlje i dobrobit radnika. S druge strane, smanjenje radnog vremena može značiti smanjenje produktivnosti i povećanje troškova poslovanja za neke poslodavce.

Ipak, postoje primjeri uspješne primjene četverodnevne radne sedmice u drugim zemljama, što pokazuje da je moguće implementirati ovaj model i u Bosni i Hercegovini. Uvođenje ovog modela zahtijevalo bi pažljivu analizu i planiranje kako bi se minimizirali negativni utjecaji na poslovanje i radnike, a istovremeno postigle pozitivne koristi.

U svakom slučaju, uvođenje četverodnevne radne sedmice bi bio značajan korak ka poboljšanju kvalitete života radnika u Bosni i Hercegovini i može imati pozitivan utjecaj na društvo u cjelini.

Hoće li ovaj model u budućnosti zaživjeti u našoj zemlji ostaje da vidimo.

E.O.