Raštika preživjela sve nedaće - cijena dobra, a strance oduševljava

Biljka koja se nekada smatrala sirotinjskom hranom, danas je vrlo cijenjena i skupa. Od kada znaju za sebe, Hercegovci je uzgajaju, jer ne zahtijeva nikakve posebne mjere, a dobro podnosi i visoke i niske temperature.

Raštika se danas uglavnom uzgaja po selima, na porodičnim imanjima, a njena popularnost u posljednjih nekoliko godina je u stalnom rastu.

Sve češće je i u preporukama nutricionista, pa polako zauzima svoje mjesto i u modernoj ishrani. Vlasnik Agroturizma "Marića gaj" u Ružićima nedaleko od Gruda, Toni Marić, velikim dijelom je zaslužan za vraćanje ove biljke na trpeze.

Redovna na meniju u "Marića gaju"

"Posjećujući razne gastronomske manifestacije po svijetu i vidjevši da ljudi cijene sve svoje nekakve namirnice i biljke koje uspijevaju kod njih, shvatio sam da bi za nas bila dobra prilika da populariziramo raštiku", priča Marić na čijem se imanju već deset godina u jesen održava i Raštikijada, takmičenje u pripremi ove biljke na razne načine.

U početku je to bila samo tradicionalna hercegovačka raštika, varivo sa suhim ili svježim mesom, a sada se od nje pripremaju razna jela, tjestenine, napitci, kolači, peciva i drugi specijaliteti. Ovaj jedinstven događaj lani je posjetilo hiljadu ljudi, a 25 takmičara je pokazalo svoje umijeće.

U krajoliku Bogom danom za koze i raštiku svi jedu k'o u matere

"Dođu nam prijatelji iz raznih krajeva Hrvatske, od Dubrovnika do Iloka, do Baranje, koji spremaju recimo ovi Dubrovčani morske specijalitete, Baranjci razne svoje. Imamo našu prijateljsku udrugu iz Goričana, iz Varaždinske županije, na granici s Mađarskom, dođu i oni, pa ponesu svoje kolače", prepričava naš sagovornik.

Raste cijena

Sve je veća potražnja za ovom biljkom, pa joj i cijena raste. Ona već redovna na meniju u "Marića gaju" koji se prostire na oko 40 hektara, a pored smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih sadržaja, ovdje nude razne sadržaje u kojima turisti mogu ljeti uživati poput bazena, igrališta za boćanje, staza za šetnju, druženja s domaćim životinjama.

Mogu učestvovati i u određenim poljoprivrednim radovima u masliniku, nasadima šipaka, raštike i raznog povrća. Najčešći gosti su porodice s djecom, koji žele vidjeti kako se živjelo nekada na selu.

"Širiti se nećemo, ali ćemo obogatiti ponudu, raznim životinjama, proizvodnjom. Mi već proizvodimo vino i domaće likere, posvetit ćemo se maslinovom ulju više i malo podići nivo kvalitete na viši nivo. Najčešći gosti iz zapadnih zemalja, dolaze iz Njemačke, Nizozemske, Slovenije, Italije, Poljske, Češke", kaže Marić i dodaje kako se svi oduševe raštikom koju pripremaju tradicionalno, s mesom i začine maslinovim uljem.

Kao nijedna druga biljka podnosi sušu i hladnoću, bez problema i do minus sedam stepeni. Ponosna i žilava kao Hercegovci, reći će vam ovdje.